Statistički podaci portala Plata.ba, prikazuju da je u većini zanimanja građana sa visokom stručnom spremom zarada tek nešto veća od građana sa srednjom stručnom spremom, a razlika u zaradi se kreće između 200 do 300 KM.
Fakultetski obrazovani profesori, arhitekte, hemijski inžinjeri kao i inžinjeri poljoprivrede, građevinarstva i šumarstva u prosjeku imaju nešto veću platu od stolara, kozmetičara, čuvara i drugih.
Kao najneisplativiji fakultet naveden je Fakultet za novinarstvo gdje je prosječna zarada na osnovu obrađenih podataka 680 KM, dok u poređenju sa četiri godine fakulteta, sa završenim tromjesečnim kursom za kozmetiku možete u prosjeku zarađivati 752 KM, podaci su portala plata.ba.
Arhitekta i građevinski inžinjer u BiH zarađuje nešto više od 1.000 KM, dok građevinski radnici zarađuju 250-300 KM manje. Svakako ne treba zanemariti težinu navedenih poslova, ali ne treba zanemariti ni odgovornost koje sa sobom nosi zvanje inžinjera.
Iz polja obrazovanja od kojeg zavisi razvoj svake države, profesori i nastavnici proživljavaju mjesece sa platama do 1.000 KM, sa druge strane kućni majstori za koje nije potrebna nužno ni srednja škola u prosjeku zarade 740 KM.
Posao prevođenja i zvanje stečeno na filološkom fakultetu donosi zaradu od 1.000 KM mjesečno, a radno mjesto čuvara, nadzornika objekta 350 KM manje.
Sa druge strane zanatlije imaju pristojnu zaradu sa trogodišnjom srednjom školom tako da varilac zarađuje 755 KM, a približnu platu imaju autoelektričari i autolimari.
Ipak pojedini fakultetu opravdavaju visoko obrazovanje tako da nemjerljivu zaradu nose elektrotehnički fakulteti koja se kreće od 1.500 KM do 2.000 KM dok diplomirani ekonomisti i farmaceuti u zavisnosti od pozicije i stepena usavršavanja zarađuju od 1.300 KM do 1.800 KM.
Ove statistike izostavljaju luksuzna magistarska i doktorska zvanja ovih profesija, jer u tom slučaju njihova plata doseže i do plate političkih funkcionera.
