„Glavni cilj je sačuvati privredu, prije svega mala i srednja preduzeća, a to se sada može postići ovakvim, kratkoročnim mjerama. Uprkos bojazni zbog dugoročnih posljedica po javne prihode i budžete koje takve mjere mogu da proizvedu, pozdravljam njihovo donošenje, jer, za razliku od privrednih subjekata kojima je važan svaki sljedeći dan u poslovanju, država uvijek može naći način da nadoknadi „izgubljeno“. U tom smislu se i javna preduzeća mogu prilagoditi specifičnim okolnostima u kojima se svi već uveliko nalazimo i odreći se nekih svojih navika“, kaže Nikolić. 

Nakon što je jasne mjere predložio Izvršni komitet SNSD-a, iz kabineta Radovana Viškovića, među prvima u regionu, potvrdili su njihov sadržaj. Tako je, slijedeći preporuku vladajućeg SNSD-a, obećano odgađanje plaćanja poreza na dobit i svih obaveza po završnom računu preduzeća za prošlu godinu, a već od ponedjeljka i isplatu povrata poreza i doprinosa na povećanje plata iz 2019. U ponedjeljak će na sastanak biti pozvani i predstavnici svih banaka u Republici Srpskoj, kako bi se obezbijedio grejs period za kreditne obaveze privrednih subjekata. Iz Izvršnog komiteta SNSD-a posebno insistiraju na uvođenju moratorijuma na kreditne obaveze, restruktuiranja kredita i davanja olakšica privrednim subjektima.

Upravo je „zauzimanje stava“ prema poslovnim bankama kako najavljuju vlasti Republike Srpske veoma važno u ovom trenutku i ne treba ga odgađati, smatra ekonomski analitčar iz Zagreba, Guste Santini.  

„Odlična je reakcija da vlasti sa poslovnim bankama pokušaju da postignu dogovor da se kreditne obaveze poslovnih subjekata prolongiraju i da država tim bankama daje garancije. Svakako treba ići na smanjenje kamata i od preduzeća do preduzeća, u zavisnosti od potreba, možda i na privremeni moratorijum na kredite. Naravno, država mora razmišljati i o dugoročnijim mjerama i eventulaniom bumerang efektu, ali mjere poput predloženih treba provesti sada i odmah“, kaže Sanitni. 

Poput Nikolićeve, i Santini smatra da će prva na udaru biti mala i srednja preduzeća i da se zbog toga svaka mjera koja će omogućiti njihov, i opstanak svakog radnog mjesta, mora pozdraviti, ali i provesti. 

I hrvatski premijer, Andrej Plenković, najavio je da njegov kabinet razmišlja o sličnim mjerama, ali njih je već trebalo predložiti, smatra još jedan od tamošnjih analitičara, Viktor Simončić. 

„Mjere koje donosi Vlada Repubike Srpske je dobra mjera, da se bar na neki način pomogne preduzećima i privredi. Nijedno od tih preduzeća, pogotovo malih, nema dovoljno kapitala ni snage da pregura ovakve krize bez pomoći države“, kaže Simončić. 
I on strahuje od dodatnih i dugoročnih  problema, poput toga kako će smanjivanje poreza i doprinosa uticati na javne finansije, ali tvrdi da za predložene mjere, u ovom trenutku, nema alternative.

„Apsolutno mislim da će takve mjere u ovom trenutku imati efekta i da su neophodne. Znači, morate ljude i privredu osloboditi nekih osnovnih nameta, jer neka preduzeća neće imati dovoljno posla. Za takve bi Vlada morala imati sluha, čak i da pomognu preduzećima da se za naredni period osiguraju plate, barerm minimalci. To su mjere kojima ćemo spriječiti dalji odliv radne snage i samim tim su i kratkoračne i dugoročne“, smatra Simončić.