Predsjednik Privredne komore Srpske

Đurić: Podizanjem konkurentnosti privrede osnažiti društvo

10:32, 20.01.2019.
Izvor: Srna
Thumbnail
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić rekao je da je poslovna zajednica privržena realizaciji prvog cilja definisanog u trogodišnjem Programu ekonomskih reformi Srpske, a to je podizanje konkurentnosti i produktivnosti domaće privrede.

"Realizacijom tog cilja proisteći će i svi ostali zacrtani ciljevi u tom dokumentu i zato smatramo da akcenat treba da bude na svemu što će uticati na podizanje konkurentnosti privrede, a to je, prije svega, njeno tehničko-tehnološko opremanje i zanavljanje kako bi uhvatili korak sa novim trendovima u razvijenom svijetu", istakao je Đurić u intervjuu Srni.

On je dodao da su neki od tih trendova i uvođenje digitalizacije, kao i sistema dualnog obrazovanja, koji u znatnoj mjeri treba da utiču na brzinu i dinamiku podizanja konkurentnosti privrede.

Prema njegovim riječima, jedan od prioriteta za koji se zalaže poslovna zajednica je i borba protiv sive ekonomije kako bi bili stečeni uslovi za smanjenje opterećenja na privredu, a da se ne umanji priliv u budžet sredstava namijenjenih za finansiranje tekućih potreba budžetskih korisnika.

Đurić je podsjetio da Privredna komora Srpske već nekoliko godina ima aktivnu ulogu u kreiranju ekonomskih politika, a sada i u kreiranju ekonomskih reformi, dodavši da su u visokom stepenu uvaženi prijedlozi koje je ova komora dala za Program ekonomskih reformi za naredni trogodišnji period, koji je republički parlament usvojio u decembru prošle godine.

On je kao jedan od velikih problema za privredu Srpske istakao i odlazak radne snage, zbog čega je, kako kaže, potrebno stvoriti bolje uslove za rad kako bi se taj odliv smanjio.

Đurić je upozorio da će zakoni kojim se lakše reguliše boravak i rad u pojedinim zemljama Zapadne Evrope, kakav je, između ostalog, donijela i Njemačka, dovesti do ubrzanja odlaska radne snage i neće donijeti ništa dobro za ove prostore, zbog čega je neophodna izrada programa konkretnih mjera za rješavanje tog problema.

Govoreći o mogućnosti uvođenja dualnog obrazovanja u Srpskoj, Đurić je naveo da bi taj sistem omogućio kvalitetniju pripremu kadra za potrebe privrede, uvažavajući i potrebe tržišta rada.

"To će biti vrlo složen proces jer će biti potrebno i edukovanje nastavnog kadra, potrebna su određena finansijska sredstva za tehničko opremanje za sprovođenje prakse, kao i usklađivanje zakonske regulative u smislu stvaranja uslova za praksu u privrednim subjektima", naveo je Đurić.

Osvrćući se na spekulacije o mogućem novom talasu svjetske ekonomske krize u budućem periodu, Đurić je ocijenio da je neophodno preduzeti odgovarajuće mjere kako bi bile preduprijeđene štetne posljedice ukoliko do toga dođe, posebno s obzirom na to da se i dalje osjećaju posljedice prošle krize.

On ističe da je to potrebno učiniti uvažavajući potencijale kojima Republika Srpska raspolaže i njihovim optimalnim angažovanjem, imajući u vidu probleme u vezi s radnom snagom, kao i nemogućnost da u takvim situacijama interveniše Centralna banka BiH.

"Uz to, smatram neophodnim ubrzanje realizacije kapitalnih projekata, posebno onih koji, uz ekonomski, imaju i strateški značaj, kao što je izgradnja auto-puta od Doboja ka Brčkom i dalje prema Srbiji", naglasio je Đurić.

Govoreći o spoljnotrgovinskom poslovanju, Đurić je rekao da je najznačajniji partner Srpskoj u tom pogledu EU, navodeći da je za devet mjeseci prošle godine ostvaren izvoz u EU od 2,3 milijarde KM ili 73,6 odsto ukupnog izvoza, dok je uvoz u tom periodu iz EU bio 1,9 milijardi KM ili gotovo polovina ukupnog uvoza.

"Očekujem da će biti nastavljen trend rasta poslovanja i ostvarivanja suficita sa EU ukoliko se ne suočimo sa problemom nemogućnosti ispunjavanja preuzetih ugovornih obaveza zbog smanjenja radne snage", istakao je Đurić u intervjuu Srni.

On je napomenuo da je u razgovorima sa privrednim subjektima iz Republike Srpske koji imaju dugoročne ugovore sa partnerima iz zemalja Unije vidljivo da je u posljednje vrijeme znatno povećana potražnja, a da je, s druge strane, sve manje mogućnosti za preuzimanje novih ugovornih obaveza zbog izraženog nedostatka radne snage.