Pomorski, odnosno prekookeanski transport izuzetno trpi zbog posljedica koje je sa sobom donijela pandemija. Brodovi uzimaju duže rute po Africi, smanjuju brzinu plovidbe i izbjegavaju naknade za prolaz kroz Suecki kanal.
Mnoge kompanije koje se bave isporukom robe na ovaj način, takođe smanjuju broj putovanja i omogućavaju kratkotrajno skladištenje klijentima, jer se industrija, koja uključuje Maersk, MSC i Hapag-Lloyd, suočava s najvećim padom u poslovanju još od 2008. godine.
Nova taktika ne samo da smanjuje troškove, već pomaže i u prilagođavanju potrebama maloprodajnih prodavaca, koji su nakon pandemije ostali sa enormnim zalihama robe. Usporeno vrijeme isporuke znači da će uvoznici moći i da odlože plaćanje.
Mnogi trgovci su bili prinuđeni da smanje uvoz nove robe, a potresi u SAD takođe pogoršavaju prognozu da će se najjača svjetska ekonomija brzo oporaviti. Na primjer, izvršni direktor kompanije Puma, Bjorn Gulden, kaže da upravlja svojim zalihama tako što su uskladištene na sporovoznim brodovima, jer se prodavnice u SAD slabo otvaraju.
Međutim, istovremeno, nekima je to izazvalo glavobolju, na primjer Volmartu i Amazonu, koji nisu imali zastoje u prodaji, pa su tako ostajali bez zaliha u magacinu. Preko interneta su prodavali bukvalno sve: od knjiga do opreme za trening. Oni se sada bore za prostor na brodovima koji plove brže otvorenim morem.
- Ono što vidimo je pomiješana situacija. Od onih koji zahtijevaju redovnu isporuku pošiljki, do onih koji traže preusmjeravanje, kroz duže tranzitno vrijeme - kaže Markus Liver, operativni direktor pomorskog tereta u "Hellmann Worldwide Logistics", kompaniji koja dostavlja robu trgovinskim lancima.
