Imaju objašnjenje

Velik broj neriješenih predmeta u tužilaštvima

19:21, 22.01.2019.
Izvor: ATV
Thumbnail
Tokom prošle godine na adresu Okružnog tužilaštva Banjaluka stiglo je oko 3.000 prijava. Dobar dio optužnica sa tog mjesta nije se ni pomjerio. Ostalo je neriješeno 1.176 predmeta i to protiv 1.626 lica, podaci su to banjalučkog Okružnog tužilaštva. 

Podataka o tome koja krivična djela najduže čekaju sudski epilog u tužilaštvu nema. Ali najčešće prijavljivana krivična djela su, djela protiv imovine, poput teških krađa i krađa kao i prevare. Za to što se istraga u  pojedinim predmetima oduži u Tužilaštvu imaju i objašnjenje.

"Najveći broj istraga u krivičnim predmetima se završi u roku od šest mjeseci kako je i predviđeno Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske. U krivičnim predmetima u kojima to nije moguće, takvi predmeti se iznose na kolegiju tužilaca koji tada produžava rok za okončanje istrage", kažu iz Tužilaštva.

Koliki je trenutno broj neriješenih slučajeva ukupno tužilaštvima u BiH iz Visokog sudskog tuzilačkog savjeta danas nisu odgovorili. Poručuju da im treba vremena da prikupe podatke. Ono čime su se tokom dana pohvalili na svom sajtu jeste broj najstarijih slučajeva koji su riješeni u sudovima. Plan je bio da se u 2018. riješi 175.445 najstarija predmeta. Riješeno je ukupno 149.649, dok je od toga u Republici Srpskoj riješeno nešto više od 47.000 predmeta. 

"Prema najnovijim podacima godišnje analize i praćenja procesa rješavanja najstarijih predmeta, sudovi u Bosni i Hercegovini su u 2018. godini riješili blizu 150.000 najstarijih predmeta. Ovaj broj je rezultat dugogodišnje prakse primjene planova rješavanja najstarijih predmeta u sudovima koju je Visoko sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine  uvelo 2011. godine s ciljem smanjenja starosne strukture i velikog broja starih neriješenih predmeta", stoji na sajtu.

Da se na rješavanje istrage, ali i presuda dugo čeka kažu i advokati. Istrage traju predugo uglavnom jer se ne sporvode dovoljno kvalitetno, poručuju pravnici. Sam pristup istragama je kako kažu bahat, a tužioci postupaju previše samouvjereno.

"Tužilaštvo mora shvatiti da je u sudskom postupku samo jedna strana isto kao što je i optuženi odnosno osumnjičeni u toku istrage i da nema nikakv primat nad osumnjičenim odnosno optuženim to isto moraju da shvate i sudovi, sudovi često puno veću pažnju i vjeru pridaju tužilaštvu, a ne osumnjičenom ili optuženom”, kaže Milan Petković, advokat. 

Iz Republičkog tužilaštva Republike Srpske danas nisu odgovorili na pitanje kakva je situacija po pitanju istraga u ovoj instituciji. Kada je riječ o rezultatima rada u okružnim tužilaštvima u drugim gradovima podataka gotovo da nema. Posljednji izvještaj rada Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu dostupan na sajtu pravosudje.ba je iz 2015. godine gdje je navedeno da je riješeno 1.157 predmeta. 

Iz dobojskog i prijedorskog tužilaštva podataka uopšte nema dok je posljednji izvještaj iz trebinjskog tužilaštva iz 2009. godine. Okružno tužilaštvo Bijeljina je nešto ažurnije pa je prema dostupnim navedeno da su 2017.godine donesene 704 presude dok je ostalo 127 neriješenih predmeta. Ovakva statistika potvrđuje i da policija svoj posao u radi na vrijeme, a da obično predmeti budu zakočeni upravo u tužilaštvima.