Jeziv snimak ubijanja mačeta srpsku javnost

Šta jedno dijete natjera da hladnokrvno naudi životinji?

16:43, 16.09.2020.
Izvor: Telegraf.rs
Šokantni snimak ubijanja mačeta od strane maloljetnih lica koji kruži internetom uznemirio je srpsku javnost. Naime, na snimku dva maloljetna lica hladnokrvno maltretiraju nemoćnu životinju sve dok je na kraju ne ubiju.

U želji da otkrije kakve su pobude zlostavljača, kao i kako oni razmišljaju i osećaju, grčki veterinar Dimitris Dukas je sa stučne strane objasnio kakav je psihološki profil osobe koja sistematično zlostavlja životinje.

- Ponašanje u kome osoba povrijeđuije životinje, bilo da je riječ o djeci ili odraslim ljudima, jeste klinički simptom određenih mentalnih poremećaja. U djetinjstvu i adolesenciji, psihijatri to karakterišu kao poremećaj ponašanja dok se kod odraslih posmatra kao glavni pokazatelj antisocijalnog poremećaja ličnosti - kazao je Dukas.

Antisocijalni poremećaj ličnosti je relativno novi pojam, prvi put uveden 1980. godine, a zamenio je pojmove psihopatija i sociopatija. Glavne karakteristike antisocijalnog ponašanja su hronična i krajnja ravnodušnost prema potrebama, osjećanjima i pravima drugih, dok se kod individue karakteriše manjak empatije, nesposobnost da se prilagodi etičkim i društvenim pravilima, kao i nezaustavljivo, implusivno i često agresivno ponašanje, koje često vodi do sukoba sa zakonom. Na kraju, kod njih je karakteristično i odustvo kajanja i krivice.

Doktor Dukas, koji uočava jasnu povezanost između zlostavljanja životinja i mentalnog zdravlja, bolje je objasnio karakteristike ljudi koji vrše nasilje nad životinjama...

- Odrasli zlostavljači životinja su često muškarci, u najvećem broju slučajeva riječ je o neobrazovanim osobama koje imaju male finansijske prihode. One pokazuju agresiju prema životinjama zato što su naučile da se ponašaju prema njima kao prema nekom alatu, odnosno objektu, i nisu svjesni svojih radnji - objašnjava.

Smatra se da su životinje prve žrtve na meti nasilnika. Dokazano je da će ljudi koji pokazuju agresiju prema životinjama u nekom trenutku kasnije početi da vrše nasilje i na ljude.

Sa druge strane, djeca često imitiraju svoje roditelje, pa kada žive u okruženju nasilnika i sami kasnije počinju da pokazuju isto ponašanje. I postoji jedan paradoks. Kod ljudi koji su doživjeli nasilničko ponašanje od strane drugih ljudi u senzitivnom periodu života, kao posljedica se javlja potreba da traže slabije žrtve od sebe, često životinje, kako bi počinili nasilje protiv njih.

- Mnoge studije su pokazale korelaciju između zlostavljanja životinja i ljudske agresije i zlostavljanja djece u detinjstvu i ponašanja pojedinaca u odraslim godinama. Istraživanja su pokazala da čak i najmanji oblik zlostavljanja životinja, kasnije kao odraslih budi potrebu za izražavanjem agresije - zaključak je veterinara Dimitrisa.

Na kraju ono u šta smo sigurni jeste činjenica da svi, kao društvo u cjelini, nemamo dovoljno poštovanja prema životinjama, posebno onih koje smo izabrali za socijalizaciju i da bi trebalo da poradimo na tome kako bismo sprečili pojavu istih ili sličnih slučajeva zlostavljanja životinja.