"Ja se nadam da će u narednom periodu Institut znatno povećati svoj profit po osnovu proizvodnje u sjemenarstvu, a to znači i strnih žitarica, i kukuruza, i krmnog bilja, i povrća, i industrijskog bilja i tome slično", istakao je Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Vlada i institut zajedno rade na nekoliko razvojnih programa, nakon kojih bi sjemenski usjevi trebalo da pokrivaju veću površinu. Direktor instituta je svjestan potrebe za povećanom sjemenskom proizvodnjom, jer je ona najprofitabilnija.

Vojislav Trkulja, direktor Poljoprivrednog instituta RS
"Mi za sada imamo značajnu proizvodnju sjemena, međutim mi smatramo da ta proizvodnja može biti i veća, a sve sa osnovnim ciljem da izvršimo supstituciju, da veoma velika finansijska sredstva koja odlaze za nabavku sjemena u inostranstvo, da ostanu ovdje kod nas.

Poljoprivrednici u Srpskoj se trude da što više koriste domaća sjemena. Aleksandar Pašagić iz Donje Piskavice uzgaja pšenicu i kukuruz porijeklom iz banjalučkog instituta. Kaže da naši proizvođači nimalo ne zaostaju za stranim, koji damping cijenama pokušavaju da preotmu što veći dio tržišta.

"U pitanju je promocija domaćeg proizvoda, domaćeg genotipa i fenotipa. Iz čistih patriotskih razloga. Dakle, razvoj i unapređenje domaće proizvodnje, naravno da čuvamo svoje sorte", Aleksandar Pašagić, Donja Piskavica.

Tradicionalni Dan strnih žita okupio je poljoprivrednike i stručnjake iz svih krajeva Republike Srpske, ali i goste iz Srbije i Hrvatske. Imali su priliku da upoznaju novih 35 sorti strnih žita - što domaćih, što iz evropske proizvodnje.