Trivićeva je istakla da je riječ o prijedlozima izmjena i dopuna zakona o predškolskom, osnovnom i srednjoškolskom vaspitanju i obrazovanju.

"Ranije je planirano da ovi prijedlozi zakona budu upućeni u Narodnu skupštinu, ali s obzirom na pauzu u skupštinskom zasjedanju zbog virusa korona sada ćemo ih po hitnom postupku uputiti na razmatranje i usvajanje. To činimo prvenstveno da bismo stvorili uslove da sve što smo planirali Akcionim planom za reformu obrazovanja počnemo primjenjivati od septembra, a u suprotnom bismo izgubili godinu dana", rekla je Trivićeva na konferenciji za novinare nakon sjednice Vlade.

Govoreći o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Trivićeva je istakla da će novac za besplatno pohađanje predškolskih ustanova za djecu sa poteškoćama u razvoju i bez roditeljskog staranja biti obezbijeđen iz republičkog budžeta, te da je to dio populacionih mjera.

"U nerazvijenim i izrazito nerazvijenim lokalnim zajednicama gdje ne postoje predškolske ustanove biće omogućeno školama za djecu sa smetnjama u razvoju i ustanovama socijalne zaštite da obavljaju djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja u okviru posebnog odjeljenja ili organizacione jedinice. Želimo da i u tim lokalnim zajednicama omogućimo da djeca mogu da pohađaju predškolsko vaspitanje i obrazovanje", navela je Trivićeva.

Prema njenim riječima, u zakon je ugrađen i program pred polazak u školu koji je realizovan prethodnih godina u saradnji sa predškolskim ustanovama.

"Ponudili smo mogućnost da se tamo gdje nema predškolskih ustanova ovaj program može odvijati u osnovnim školama da bismo obuhvatili što više djece. Takođe, omogućili smo i organizovanje centara za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje", rekla je Trivićeva.

Prema njenim riječima, izmjene u oblasti osnovnog vaspitanja i obrzovanja odnose se na inoviranje nastavnog plana i programa i inovativni pristup izvođenju i organizaciji nastave kao što je predviđeno Akcionim planom za reformu obrazovanja.

"Zbog toga je bilo potrebno uvođenje novih zakonskih odredbi. One se prvenstveno odnose na organizovanje fakultativne nastave kako bi djeca u skladu sa svojim interesovanjima i sklonostima mogla da izaberu određene predmete koje žele da pohađaju u okviru fakultativne nastave", istakla je Trivićeva.

Prema njenim riječima, propisano je i na koji način će biti obavljan inspekcijski nadzor rada zaposlenih u školama, te planirano donošenje pravilnika o standardima udžbenika za osnovne i srednje škole da bi znali kako treba da izgleda sadržaj udžbenika i šta djeca treba da nauče.

Trivićeva je rekla da se predložene izmjene Zakona o srednjoškolskom vaspitanju i obrazovanju odnose na razradu daljih aktivnosti u vezi sa srednjim stručnim školama i definisanje da umjetnička škola može biti muzička, baletska i likovna.

"Propisali smo da praktična nastava kod poslodavca obuhvata do 25 odsto ukupne praktične nastave, a uveden je i termin projektna nastava koja se razlikuje od praktične nastave. Pojam umjetnička škola često je bio generalizovan i nije se tačno znalo šta podrazumijeva, a sada smo definisali koja su to zanimanja. U skladu sa tim uveli smo novu struku kultura i umjetnost", rekla je Trivićeva.

Ministar prosvjete i kulture je dodala da je u cilju nastavka digitalizacije data mogućnost da se upis učenika može obaviti i elektronskim putem.