Za dvije decenije broj umrlih od karcinoma porastao je za skoro 80 odsto, a najčešći uzrok obolijevanja i umiranja u Republici Srpskoj su, poslije kardiovaskularnih oboljenja, upravo maligne bolesti.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, od neoplazmi je 1997. umrlo 1.636, a tokom prošle godine 2.938 ljudi.
U Srpskoj godišnje bude registrovano više od 5.000 novooboljelih, a preko 20 odsto svih smrtnih slučajeva bude uzrokovano malignim bolestima. Analiza ukazuje na trend porasta obolijevanja i umiranja i kod muškaraca i kod žena, upozoravaju iz Instituta za javno zdravstvo RS.
Glavni uzrok smrti od malignih oboljenja je metastaza, što znači da se mjerama za rano otkrivanje malignih oboljenja može značajno uticati kako na smanjenje smrtnosti, tako i na povećanje kvaliteta života oboljelih, smanjenje posljedica obolijevanja i, posljedično, na troškove zdravstvenog sistema.
Međutim, prema kliničkom stadijumu prije primarne terapije, mali broj oboljelih ljekaru se javi u prvom stadijumu bolesti, kada je prognoza za izlječenje najbolja.
Podaci IJZ pokazuju da je, od 2006. do 2016, karcinom dojke u prvom stadijumu dijagnostikovan kod 104, a u drugom stadijumu, kada je lokalizovan na organima i tkivima, kod 2.087 žena.
– To ukazuje na nedostatak ranog otkrivanja karcinoma putem skrining testova. Kod karcinoma debelog i zadnjeg crijeva, u prvom stadijumu, otkriveno je 40, a u drugom stadijumu 909 novooboljelih. Nešto bolja situacija je kod karcinoma grlića materice, gdje je u prvom stadijumu pomoću Papa testa karcinom otkriven kod 664, a u drugom stadijumu kod 941 žene – kaže za Srpskainfo pomoćnik direktora za medicinske poslove u IJZ Janja Bojanić.
Kad je riječ o muškarcima, dodaje da je, u pomenutom periodu, kod karcinoma dušnika i pluća u prvom stadijumu otkriveno 39, a u drugom 1.550 novooboljelih.
– Kod karcinoma debelog i zadnjeg crijeva, u prvom stadijumu karcinom je otkriven kod 71, a u drugom kod 1.445 pacijenta. Kod karcinoma prostate, u prvom stadijumu otkriveno je 48, a u drugom 1.455 novooboljelih. I ovi podaci ukazuju na značaj ranog otkrivanja bolesti odgovarajućim testovima – ističe Bojanićeva.
Naglašava da se dvije trećine malignih neoplazmi može spriječiti ako se sprovode sve poznate mjere prevencije.
– Potrebno je još dodati da borba protiv malignih bolesti podrazumijeva i odgovornost svakog pojedinca za brigu o vlastitom zdravlju i sprečavanju bolesti – poručuje Bojanićeva.
Osim visokog udjela u smrtnosti stanovništva, maligna oboljenja predstavljaju veliko finansijsko opterećenje za zdravstveni sistem, jer je liječenje pacijenata kod kojih je bolest u razvijenom stadiju izuzetno skupo, navedeno je u Izvještaju revizije učinka Prevencija malignih oboljenja.
„Da maligna oboljenja predstavljaju značajno opterećenje za zdravstveni sistem govori i podatak da je broj liječenih u bolnicama od malignih oboljenja u stalnom porastu, te da ova grupa pacijenata čini više od četvrtine svih liječenih u bolnicama posljednjih godina“, stoji u izvještaju.
Troškovi liječenja oboljelih od karcinoma prostate, dojke, debelog crijeva i grlića materice konstantno su u porastu, a u 2017. su iznosili više od 15 miliona KM. Ovi troškovi obuhvataju samo troškove dijagnostike i bolničkog liječenja, dok godišnji trošak FZO za citostatike iznosi oko 12 miliona KM.
Primjera radi, samo jedna ampula određenog citostatika zna da košta i preko 6.000 KM, dok za godišnju terpiju osiguranika koji boluje od karcinoma pluća FZO izdvaja oko 170.000 KM.
Gubitak radne sposobnosti
Pored konstantnog porasta broja oboljelih i umrlih od karcinoma, maligne bolesti su postale i uzročnik broj jedan gubitka radne sposobnosti u RS.
Podaci Fonda PIO pokazuju da je lani izvršeno ukupno 4.791 vještačenje, te da je gubitak radne sposobnosti utvrđen kod 1.205 osiguranika. Najzastupljeniji uzročnik invlidnosti u smislu gubitka radne sposobnosti u 2018. bile su maligne bolesti, sa skoro 29,3 odsto.
– U poslednje vrijeme, maligne bolesti su drastično izbile na prvo mjesto kao uzrok gubitka radne sposobnosti. U prethodnom periodu, odsnosno do 2014. godine, vodeći uzročnik gubitka radne sposobnosti bile su kardiovaskularne bolesti. Karcinomi su u periodu od 2015. do 2017. godine postepeno zauzimali sve veću zastupljenost i danas su, potpuno jasno, najzastupljeniji uzročnik invalidnosti ili gubitka radne sposobnosti kod osiguranika Fonda PIO. Kardiovaskularne bolesti, koje su donedavno bile vodeći uzročnik gubitka radne sposobnosti, sada u procentima znatno zaostaju za malignim bolestima – naglašavaju u ovom fondu.ž
Pročitajte i:
Policija na nogama: Manijak napada žene u naselju Lazarevo?
Proganjao i napao djevojku: Policija uhapsila nasilnog Banjalučanina
DNS: Od Pavića traže povlačenje kandidature Aćimovića i odbijanje ministarske fotelje
Milanu Guroviću određen pritvor zbog napada na suprugu i maloljetnu kćerku
Ispovijest Tanje Gurović: "Od prvog udarca sam pala, a onda je nastavio da me tuče"
Opljačkana kuća poznate glumice Gorice Popović, odnijeli joj i nagradu za životno djelo
Nijemci savjetuju - ovo su najbolji polovnjaci do 5.000 evra
Da li su ovo najsmotaniji lopovi ikad?
