Drljača kaže da je cijele prošle i od početka ove godine rađeno sve da se napravi institucionalni okvir na koji način BiH može da se odbrani od namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori, tačnije na lokaciji Čerkezovac, formira skladište radioaktivnog otpada.

"U Sarajevu je u maju prošle godine, u organizaciji Zelenog kluba, organizovana konferencija kako bi ovaj problem bio stavljen u prioritet svim institucijama vlasti", rekao je Drljača novinarima.

On je podsjetio da je, nakon aktivnosti Predsjedništva BiH, Savjeta ministara, a posebno Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, te formiranja Koordinacionog tijela, blokirano formiranje ekspertskog i pravnog tima.

Načelnik opštine Novi Grad ističe da sada neke institucije ili političari blokiraju sve dosadašnje napore. "Mislim da više nema bilo kakvog odgađanja i da je krajnji rezultat koji BiH mora da uradi tužba protiv Hrvatske jer dosadašnji proces ne pokazuje partnerski odnos", izjavio je Drljača.

On kaže da je do sada vladalo ubjeđenje da u BiH postoji konsenzus o ovom pitanju i da su aktivnosti bile koordinisane.

"Mi ćemo ovih dana u saradnji sa načelnicima opština u slivu rijeke Une ponovo uputiti pismo Predsjedništvu BiH, Savjetu ministara, resornim ministrima i Koordinacionom tijelu, da se sa ovom temom krajnje ozbiljno postupa", rekao je Drljača.

On je naglasio da bi, ukoliko Hrvatska realizuje svoje namjere i u opštini Dvor formira skladište i odlagalište radioaktivnog otpada, to izazvalo iseljavanje stanovništva iz opština u slivu Une.

"Konkretno u Novom Gradu to bi značilo da moramo misliti kako da riješimo vodosnabdijevanje jer je vodocrpilište u neposrednoj blizini kasarne Čerkezovac. Zatim bismo morali gledati kako da organizujemo život u takvim uslovima", naveo je Drljača.

Prema njegovim riječima, odlagalište radioaktivnog otpada dovodi u pitanje i strategije razvoja lokalnih zajednica koje se temelje na turizmu i proizvodnji zdrave hrane.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško, za koji ima obavezu zbrinjavanja, odlaže u opštini Dvor, na samoj granici sa Republikom Srpskom i BiH, čime bi bilo ugroženo zdravlje 250.000 stanovnika u 13 opština u slivu rijeke Une, kao i životna sredina.