Suše, poplave, olujni vjetrovi i tako u krug. Godišnja doba kao da više ne važe. Ono što, čini se, preostaje je adaptacija na klimatske promjene, koje su evidentne, a to se može postići zajedničkom borbom, poruka je današnjeg skupa organizovanog na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultetu.
“Proces adaptacije jeste dug, složen i komplikovan, međutim, moramo reagovati odmah, moramo reagovati svi, i kreatori politike i akademska zajednica, ali i sam pojedinac. Evidentno klimatske promjene su tu. Znači, moramo svako adaptirati, svako na svom nivou i moramo mijenjati način ponašanja i prema sebi i prema prirodi.” rekao je Goran Trbić, dekan PMF-a.
Bosna i Hercegovina trpi ekstremne klimatske promjene, a s njima i velike žrtve. Čak 23 prirodne katastrofe u 30-ak godina, a preko 841 milijardu uništenih ekonomskih dobara, kaže Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske.
“Mi trpimo posljedice. Mi ovo nismo izazvali. Ove katastrofalne klimatske promjene su izazvale visoko tehnološki razvijene zemlje. One su uzročnici, ali naš geografski položaj je takav da mi trpimo.” rekla je Golićeva.
Smanjenje emisije CO2, promjena načina poljoprivredne proizvodnje, načina transporta, te podizanje svijesti ljudi o klimatskim promjenama, savjet je gostiju sa hamburškog PMF-a za prevazilaženje ovih problema.
Na ovaj simpozijum dolaze stručnjaci za klimatologiju iz raznih zemalja i oni će pokušati da razmjene ideje i da bolje razumiju ovaj problem.
Iz dana u dan smo svjedoci klimatskih promjena, ali i, što se toga tiče, naše nemoći.
Ko je krenuo jutros na posao ispratilo ga je sunce. Do kancelarije ga je već dočekao potpuni mrak i prolom oblaka. Do kada tako, izgleda da niko sa sigurnošću ne može tvrditi. No, za svaki slučaj, obucite majicu kratkih rukava, ponesite jaknu, a u torbu stavite kišobran i sunčane naočale.
.webp)