Djeca su, koliko god to čudno zvučalo, nezadovoljna životom - fali im pažnje, pritom, vremena su takva da se sve manje vremena, ili čak nimalo, provodi napolju, kažu psiholozi. To dovodi do nezdravog način života čija je jedna od manifestacija i bunt koji može da se ispoljava kroz vršnjačko nasilje.
Psiholog Aleksandar Milić kaže za ATV da je izvor nasilja među djecom i mladima, između ostalog, i osjećaj frustriranosti zbog toga što su, iz nekog razloga, lišeni određenih ličnih potreba. Unutrašnje tenzije, kaže, mogu da se ispolje kroz nasilje prema drugima.
"Obično u osnovi ličnosti te dječice su interni konflikti, nesklad između onoga što on treba da čini i onoga što je pred njim zadato u okviru njegovog razvoja, aktivnosti, bilo kom nivou razvoja u vrtiću, školi porodici i kasnije u druženju sa vršnjacima van škole, u slobodnim aktivnostima, na javnim mjestima,... Upravo ta nezadovoljstva, ti neskladi, interni neskladi se često premještaju na eksterne konflikte, što znači nasilje prema drugima," rekao je Milić.
Ombudsman za djecu Republike Srpske Dragica Radović kaže - nemjerljiva je uloga roditelja. Trebalo bi da, smatra, više razgovaraju sa djecom i usmjeravaju ih na zdrave navike. Valjalo bi da se djeca klone telefona, tableta i kompjutera.
“Putem tih sredstava telekomunikacije, savremenih sredstava telekomunikacije, djeci su dostupne mnoge informacije. Imam osjećaj kroz to da su se djeca pogubila sa tim informacijama, interesovanja su im potpuno promijenjena, navike, jer njihova interesovanja i navike, odnos prema svijetu su u stvari refleksija naših ponašanja, ponašanja odraslih,” kaže Radovićeva.
Sve ide iz kuće, kažu Banjalučani sa kojima smo razgovarali. Kažu, djeca nezadovoljstvo od kuće donesu u školu.
“Ne znaju djeca više šta će ili nemaju kod kuće zadovoljstvo, pa onda u školi ispoljavaju.”
“Vaspitanjem, jedino vaspitanjem... Sve se nosi iz kuće,” rekli su Banjalučani.
U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske kažu da su, sa predstavnicima Ministarstva porodice, omladine i sporta i unutrašnjih poslova, imali neformalni sastanak na kome su razgovarali o mjerama koje bi mogle da preduzmu u cilju suzbijanja vršnjačkog nasilja.
"Koje akte da donesemo da bismo zajednički bili uključeni u sam problem vršnjačkog nasilja koji evidentno postoji, ne samo u Republici Srpskoj, već je generalno to problem društva. Šta tome doprinosi, na koji način se dešava, jer često imamo i najave kada će se nešto desiti, korišćenjem društvenih mreža i samih učesnika, odnosno aktera iz osnovnih škola kojima je to dostupno," kaže Natalija Trivić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.
U 2018. godini ombudsmanu je prijavljeno 50 slučajeva vršnjačkog nasilja, dok su u 2017. evidentirane 42. prijave.
