"Duboko smo zabrinuti zbog neusvajanja relevantnih izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku BiH, koji treba uskladiti sa Odlukom Ustavnog suda BiH iz 2017. godine kao i međunarodnim i evropskim standardima", rekao je Vigemark uz ocjenu da izmjene i dopune Zakona koje je već usvojio Predstavnički dom ispunjavaju potrebne standarde. 

Prema njegovim riječima, druge predložene izmjene i dopune, koje su do sada razmatrane, oslabile bi vladavinu prava i potkopale mogućnost pravosuđa da se bori protiv teških oblika kriminala, a posebno organizovanog kriminala i korupcije. 

"Pogotovo, izostavljanje pojedinih krivičnih djela kao što su prevara u službi ili pronevjera u službi i terorizam šalje negativan signal prema građanima BiH i EU", naveo je Vigemark, koji je i specijalni predstavnik EU, u izjavi za javnost. 

On je apelovao da delegati u Domu naroda što prije usvoje konačne izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku BiH i na taj način pokažu svoje opredjeljenje da djeluju kao vjerodostojan partner EU i njenih članica u borbi protiv teških oblika kriminala i osiguravanju javne bezbjednosti u BiH i šire. 

"To je suštinsko pitanje za vladavinu prava u BiH i takođe će biti uzeto u obzir u pripremi mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU", rekao je Vigemark. 

Na dnevnom redu sutrašnje sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nalaze se tri prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku BiH - prijedlog koji je na prijedlog Amira Fazlića usvojio Predstavnički dom, te prijedlozi iza kojih stoje SDA, odnosno HDZ.