Tegeltija: U BiH raste raspoloženje prema "malom Šengenu"

  • 02.02.2021.15:38

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da se u BiH stvorila atmosfera da se prihvati inicijativa o uključivanju u "mali Šengen".

Tegeltija je podsjetio da na početku inicijativu "malog Šengena", koju su pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoran Zaev i Edi Rama, nisu podržali nadležni u BiH i Crnoj Gori, jer se smatralo da treba da se ide dalje ka članstvu u EU, a da "mini-Šengen" predstavlja zatvaranje unutar granica, ali, kako je rekao, sada se raspoloženje po tom pitanju mijenja.

On je naveo da je na Samitu u Sofiji kreirano novo takozvano zajedničko regionalno tržište koje, u suštini, preuzima dva projekta - jedan je "mini-Šengen", a drugi je Višegodišnji akcioni plan za regionalni ekonomski prostor, koji je BiH potpisala.

- Nadam se da će ovaj saziv Evropske komisije i lideri zapadnih zemalja promijeniti svoj stav o zapadnom Balkanu i da će omogućiti da region postane sastavni dio porodice evropskih zemalja, gdje pripadamo, geografski, kulturološki i na svaki drugi način - rekao je Tegeltija za Tanjug.

On je istovremeno istakao da se moraju iskoristiti sve prednosti zajedničkog regionalnog tržišta da bi zapadni Balkan bio spreman za uključivanje u EU, kojom god brzinom zemlje budu pristupale.

Tegeltija je saradnju Savjeta ministara i Vlade Srbije ocijenio dobrom u nekim tehničkim pitanjima, ali i dodao da odnose dvije zemlje još opterećuju neka pitanja iz prošlosti.

- Јoš je otvoreno pitanje granice, što je stvar koju je trebalo odavno da završimo - rekao je Tegeltija, koji je i sam godinama učestvovao u radu komisije za granice Srbije i BiH.

On je napomenuo da je očekivao da će još prije 15 godina to pitanje biti riješeno.

Tegeltija je rekao i da neka pitanja vezana za ratna dešavanja na prostorima bivše Јugoslavije, BiH neprestano pokušava da otvori, te da je problem što nikako da se prihvati kao činjenica da su odnosi Srbije i Republike Srpske definisani Dejtonskim mirovnim sporazumom.

- Nažalost, svako unapređenje saradnje Srbije i Republike Srpske je dodatno otprećenje za vlasti u Sarajevu i onda ponovo počnu da se otvaraju neka politička pitanja i nepovjerenje, koje postoji i zbog neriješenog slučaja napada u Srebrenici 2015. godine na tadašnjeg premijera Srbije Aleksandra Vučića - rekao je Tegeltija.

On je istakao da su to pitanja koja znatno opterećuju odnose, a da su neka od njih "čisto životna" i u interesu građana u obje zemlje.

- Ostale su neke otvorene tačke, koje dugi niz godina nisu bile ni definisane, poput pitanja područja opština Rudo i Priboj, i dijela granice na ušću Drine u Savu, gdje rijeka mijenja svoj tok. To su bila jedina otvorena pitanja, a danas su se ponovo otvorila sva pitanja - rekao je Tegeltija.

On je rekao da se čini da se ovo pitanje svjesno drži otvorenim.

Govoreći o spoljnotrgovinskoj razmjeni Srbije i BiH, Tegeltija je istakao da dvije zemlje predstavljaju značajne partnere, te da je Srbija na trećem mjestu među zemljama u koje BiH najviše izvozi, odnosno iz kojih uvozi robu.

Prošle godine, izvoz iz BiH u Srbiju bio je 1,150 milijardi KM, što je pad od 12 odsto u odnosu na 2019. godinu, dok je uvoz, u 2020. godini 1,9 milijardi, pao za oko 11,2 odsto.

Prema njegovim riječima, BiH ima deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Srbijom od oko 743 miliona KM, a postoji veliki prostor za značajniji obim robne razmjene i unapređenje saradnje. 

Tagovi: