Predsjedavajući Savjeta ministara

Tegeltija: Savjet ministara neće raditi tuđe poslove, niti će neko preuzimati njegove

  • 04.06.2021.17:01

SARAJEVO - Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da Savjet ministara funkcioniše i radi u skladu sa Ustavom i zakonom kako je to i definisano i naglasio da se to tijelo bavi životnim pitanjima, a ne sukobima o političkim temama.

"Mogle su se primijetiti želje nekih da Savjet ministara rješava pitanja za koja nema ustavna ovlaštenja, a sa druge strane postoje i oni koji uzmu ovlaštenja Savjetu ministara da ne radi ono što je definisano Ustavom i zakonom. Dok sam ja na čelu Savjeta ministara, niti će ovo tijelo raditi tuđe poslove, niti ćemo dozvoliti bilo kome u BiH da preuzima naše nadležnosti", poručio je Tegeltija.

On je pojasnio da ponekad entiteti i kantoni traže da Savjet ministara rješava stvari za koje nema ovlaštenja, a nekad smatraju da su njihove nadležnosti one stvari za koje oni procijene da iz toga mogu da ostvare neke benefite. Ima slučajeva i da neke probleme koji se pojavljuju na nižim nivoima, za koje nemaju rješenje, traže da to riješi nivou BiH iako nije za to nadležan.

"Većina ministara izbjegava političku konfontaciju sa izuzetkom nekoliko nastupa pojednih ministara. Mi smo se fokusirali da rješavamo ono što je moguće, mada moram priznati da se u Savjetu ministara najlakše prelamaju svi nesporazumi i problemi u BiH", rekao je Tegeltija.

On je dodao da je najlakše napraviti problem u Savjetu ministara, te da je tamo dovoljno "imati jednu ruku koja predstavlja jedan narod" i da se ne može donijeti određena odluka.

"Mislim da smo do sada uspješno rješavali sve te stvari uz mnogo kompromisa i dogovora", ocijenio je Tegeltija.

Tegeltija je dodao da je posljednja sjednica Savjeta ministara bila "loša", jer nisu uspijeli da donesu neke važne odluka zbog različitih pogleda bošnjačkih i hrvatskih ministara.

"Međutim, ja sam apsolutno posvećen svom poslu, dogovoru i donošenju dobrih odluka i potrošiću onoliko vremena koliko bude potrebno da dođemo do tih odluka i kada su u pitanju preferencijalni tretman i ulazak stranaca u BiH i svih drugih stvari. Smatram da ćemo uz dodatno vrijeme i dodatne razgovore uspijeti riješiti ovaj problem, koji je u ovom trenutku jedini aktuelni otvoreni problem koji postoji u radu Savjeta ministara", pojasnio je Tegeltija.

Na pitanje šta je sa budžetom zajedničkih institucija, predsjedavajući Savjeta ministara podsjetio je da u ovom trenutku Savjet ministara nema nikakve mogućnosti da utiče na njegovo usvajanje, da je taj dokument trenutno u Predsjedništvu, te da se nada da će do kraja juna postojati spremnost da se o tom dokumentu razgovara i da se usvoji.

On je naveo da je ustavom i zakonom definisano da budžet predlaže Predsjedništvo BiH, a Savjet ministara priprema taj dokument.

Prema njegovim riječima, Savjet ministara je drugu verziju budžeta za 2021. godinu pripremio i dostavio Predsjedništvu.

Tegeltija je izrazio nadu da će se budžet uskoro naći na sjednici Predsjedništva i da će ući u parlamentarnu proceduru, te da je uvijek potrebno neko vrijeme da se to završi.

On je izrazio nadu da će krajem juna biti svi u Predsjedništvu i parlamentu spremni da razgovaraju u budžetu.

Pozitivni signali iz Evropske komisije prema zapadnom Balkanu

Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da iz Evropske komisije i EU dolaze pozitivni signali za zemlje zapadnog Balkana kada je riječ o evropskim integracijama.

"Moram priznati da iz Brisela i Evropske komisije dolaze pozitivni signali prema zemljama zapadnog Balkana i BiH, ali i da iz nekih drugih centara u Evropi ne dolaze uvijek tako pozitivni signali i znamo da su neki od njih u stanju da blokiraju te procese", rekao je Tegeltija.

On je naveo da u Briselu uvijek postoje dvije strane - jedna je koja postavlja postavlja pitanje da li zemlje zapadnog Balkana isupnjavaju svoje uslove, a druga je obaveza EU da definiše da li će i kako prihvatiti zemlje zapadnog Balkana ili će neprestano izmišljati neke dodatne uslove.

Tegeltija je za BHRT rekao da tu ne misli samo na BiH, nego na neke druge zemlje koje već 15 godina imaju kandidatski status ali još nisu otvorile pristupne pregovore.

Kada je riječ o pomoći EU i pristupnim fondovima, predsjedavajući Savjeta ministara je ukazao da BiH imamo ograničen pristup tim fondovima kroz različite projekte IPA-e koji su uglavnom usmjereni na izgradnju instituicija.

On je naveo da najveća očekivanja ima od tzv. Ekonomskog ili investicionog foruma zapadnog Balkana koji je održan u Sofiji.

"Očekujemo zaista značajnu ekonomsku podršku kroz te projekte i o tome se neprestano razgovara. Odobreno je nekoliko značajnih projekta za BiH sa velikim grant sredstvima, koji se jednim dijelom finansiraju iz granata a drugim iz kreditnih sredstava. Očekujemo da ćemo do kraja ove godine početi sa implementacijom bar jednog od ta četiri projekta", naveo je Tegeltija.

Predsjedavajući Savejta ministara je napomenuo da su ti projekti, prije svega, usmjereni na međusobno povezivanje glavnih gradova u zemljama zapadnog Balkana.

"Razgovori o Ekonomskom investicionom forumu za zapadni Balkan bili su tema i nedavno u Briselu, a iduće sedmice ponovo ćemo imati razgovore u Tirani", rekao je Tegeltija, izrazivši nadu da će ti projekti biti u realizovani u narednih četiri do pet godina.

On je podsjetio da je EU odobrila i određena sredstva za makforinansijsku pomoć ali i da je bilo je tu i drugih vidova pomoći.

Predsjedavajući Tegeltija je naglasio da su evropske integracije jedan spoljnopolitički cilj o kojem postoji konsenzus u BiH i izrazio nadu da BiH do kraja ove godine dobije kandidatski status.

"To je situacija od kakve građani neće osjetiti pozitivne efekte u prvi mah ali će stvoriti dodatnu energiju i kod institucija i kod građana kada je riječ o evropskim integracijama", rekao je Tegeltija.

On je dodao da je realno da BiH do kraja godine zasluži kadnidataski status ukoliko se ne ponovi situacija da EU ne postavi nove uslove.