Ništa niti jedan visoki predstavnik od Pedija Ešdauna do danas, a ni ranije, nije napravio da bi se ovo promijenilo. Naprotiv. Lobiranjem za jednu, ugrožavali su druge dvije strane u BiH. 

"Da su se pridržavali mandata, danas se o tome ne bi vodila polemika. Možda bi postojala funkcija visokog predstavnika, ali on bi bio neko ko pruža dobre usluge EU, a ne opasna smetnja svemu što je naš razvojni put i u okviru procesa evrointegracija", poručila je Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske.

Ono što je trebalo BiH da posluži da postane decentralizovana, multietnička država, visoki predstavnici  su pretvorili u izgradnju države po svom ukusu. Pedi Ešdaun u tome je možda bio apsolutni prvak. Bonskim ovlašćenjima su se visoki predstavnici poslije njega koristili dosta manje, ali napada na Srpsku ni za njihovih mandata nije izostalo. Tako je i danas. 

Bonskim ovlašćenjima Valentin Incko zaprijetio je više puta. I svaki put u kontekstu obrušavanja na Srpsku. Nije ni čudo što je najava njegovog odlaska iz BiH ove godine, barem malo utješila politički vrh Srpske. S druge strane, jasni su, BiH ne treba niti jedan visoki predstavnik.

"Protektorati su izumrli prije 19. vijeka. Jel mi nismo sposobni da sjednemo za sto, popijemo kafu ili piće i da se dogovorimo? Jesmo. Samo ako želimo", kaže Radovan Višković, premijer Republike Srpske.

Cvijanović je navela da je ta pozicija vremenom trebala da nestane sa scene i da ne bude neko ko će svako malo da prijeti i piše lažne izvještaje. 

Gašenju OHR-a se ne nazire kraj, ali se nazire dolazak novog Visokog predstavnika. Kristijan Šmit, ime je njemačkog političara koje se pominje kao mogući nasljednik Incka. Ako se obistini, vrijeme će pokazati da li će naslijediti i Inckovu praksu. Ali i platu, koja sada iznosi skoro 50 hiljada maraka mjesečno.