Poslije petočasovne rasprave odgođeno izjašnjavanje o poslovniku

  • 19.05.2021.18:20

Članovi Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH odlučili su poslije petočasovne rasprave da za narednu sjednicu odgode izjašnjavanje o poslovniku prema kojem će raditi ovo radno tijelo u kojem su predstavnici oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Savjeta ministara.

Za narednu sjednicu, pošto nije bilo saglasnosti o ponuđenim rješenjima, odgođeno je i glasanje o članu 21 poslovnika kojim se reguliše odlučivanje u Interresornoj radnoj grupi, uz dogovor da njeno rukovodstvo do tada usaglasi predložene izmjene ovog člana poslovnika.

Rasprava na današnjoj sjednici, prvoj radnoj nakon konstitutivne, protekla je u suprotstavljenim mišljenjima predstavnika vlasti i opozicije, posebno o pitanju načina odlučivanja u Interresornoj radnoj grupi, koja bi trebalo da ponudi prijedlog izmjena izbornog zakonodavstva.

Na počektu rasprave je Snježana Novaković Bursać iz SNSD-a upozorila na važnost određivanja većine za odlučivanje, sa čim se saglasio i Sredoje Nović, zamjenik predsjedavajućeg Interresorne radne grupe, koji smatra da kvorum za rad i odlučivanje treba da čini 10 od 14 imenovanih članova.

Nović je ocijenio da je pitanje odlučivanja najznačajnije i založio se da odluke ne mogu biti donijete bez tri člana iz Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH kako se ne bi dogodilo da se odluke donose samo glasovima iz Predstavničkog doma.

"U suprotnom bi se moglo dogoditi da Dom naroda bude bagatelisan prilikom odlučivanja", rekao je Nović, predlažući da, ukoliko nema konsenzusa, Interresorna radna grupa odluke donosi dvotrećinskom većinom i po dva glasa iz svakog naroda, od kojih po jedan mora biti iz Doma naroda.

Nenad Stevandić iz Ujedinjene Srpske poručio je da je ovo rješenje ispod kojeg se ne može ići.

Nović je u raspravi zatražio da se od domova u Parlamentarnoj skupštini i Savjeta ministara traži da odrede zamjenske članove Interresorne radne grupe kako se ne bi dogodilo da, zbog spriječenosti nekog od imenovanih članova, rad ovog radnog tijela bude blokiran, što je dobilo podršku i drugih članova grupe.

NJegov je prijedlog bio da Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva zasjeda srijedom i da se tim danima ne zakazuju sjednice drugih parlamentarnih tijela, što je podržano.

Veliki dio vremena utrošen je i na prijedlog pristigao od EU da u radu Interresorne radne grupe stručnu pomoć pruže predstavnici Venecijanske komisije, Savjeta Evrope, Evropske komisije i OEBS-a, a odlučeno je da se ostavi mogućnost da radna grupa posebnom odlukom može dozvoliti učešće i drugim međunarodnim stručnjacima.

Branislav Borenović iz PDP-a je tražio da se u pružanje stručne pomoći uključi i Centralna izborna komisija /CIK/ BiH, čemu se usprotivila Borjana Krišto iz HDZ-a BiH ističući da je Parlamentarna skupština ta koja bira CIK i donosi izborno zakonodavstvo.

Krišto i Nović su predložili da radna grupa odlučuje da li će sjednice biti snimane, a jedan od prijedloga Krišto je bio i da se medijima omogući praćenje sjednica samo ukoliko takvu odluku donese Interresorna radna grupa, navodeći da su i sjednice Savjeta ministara zatvorene za javnost.

"Radimo na način da dajemo izjave i objavljujemo saopštenja", rekla je ona, navodeći da postoje zloupotrebe medija i da se nekada pita da li je uopšte bila na istoj sjednici sa drugim članovima.

Saša Magazinović /SDP/ rekao je da ne može podržati odluku da se sjednice zatvore za javnost, a ovog je stava i predsjedavajuća Radne grupe Alma Čolo /SDA/ koja smatra da Interresorna radna grupa nema šta da krije i da neće podržati da se izuzme prisustvo medija na sjednicama.

U radu Interresorne radne grupe učestvuje osam članova iz Predstavničkog doma, te po tri iz Doma naroda i Savjeta ministara.