Kontrola stranih državljana 

Nepoznato koliko je procesuiranih poslije akcije "Nekretnina"

  • 22.08.2018. 13:52

Ministarstvo pravde BiH nema informacije o aktivnostima koje se sprovode nad pravnim licima čiji su osnivači ili odgovorna lica strani državljani, a koji posjeduju nekretnine u BiH, izjavio je ministar pravde u Savjetu ministara Josip Grubeša.

Odgovarajući na pitanje da li je Ministarstvo upoznato da li su pokrenute aktivnosti u vezi sa procesuiranjem stranih državljana koji su prekršili migracione propise u BiH i kod kojih su uočene nepravilnosti tokom akcije "Nekretnina" krajem 2016. godine, Grubeša kaže da je Tužilaštvo BiH samostalno u radu i da ne podnosi izvještaje Ministarstvu. 

"Ne postoji način da Ministarstvo ima bilo kakve inforamcije u vezi sa ovim, s obzirom na to da nije riječ o postupcima međunarodne pravne pomoći, već o onima koje eventualno sprovode pravosudni organi na teritoriji BiH", naveo je Grubeša. 

Direktor Službe za poslove sa strancima BiH Slobodan Ujić izjavio je da se svakodnevno sprovode aktivnosti kontrole stranih državljana koji posjeduju nekretnine u BiH. 

Ujić je naveo da su neki zbog određenih nepravilnosti i protjerani i zabranjen im je ulazak u BiH, ali nije precizirao njihov tačan broj. 

"Ovdje uđe milion ljudi na godišnjem nivou, tako da je nemoguće da taj podatak znam bez pripreme. Nepravilnosti su smanjene, i to puno, ali se aktivnosti nastavljaju", napomenuo je Ujić. 

U akciji "Nekretnina", koju je Služba za poslove sa strancima BiH realizovala 2016. godine, kontrolisana su pravna lica čiji su osnivači ili odgovorna lica strani državljani iz Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Sirije, Libije, Saudijske Arabije, Rusije i Ukrajine. 

Iz Službe je navedeno da je akcija sprovedena zbog operativnih saznanja o postojanju pravnih lica u vlasništvu stranih državljana koja se fiktivno registruju u BiH. 

Tada je kontrolisano 691 pravno lice iz ovih zemalja, te 16 turističkih naselja u vlasništvu pravnih lica čiji su osnivači strani državljani i utvrđeno da 192 pravna subjekta posluje na prijavljenoj adresi, u kojima strani državljani imaju regulisan privremeni boravak. 

Ukupno 499 pravnih lica nije pronađeno ili nije moglo biti utvrđeno da li su na prijavljenim adresama. 

U informaciji Službe za poslove sa strancima objavljenoj krajem 2016. godine navedeno je da će svim stranim državljanima koji su prekršili migracione propise u BiH biti otkazan bezvizni ili privremeni boravak, odnosno biće protjerani. 

U informaciji koju je Služba uputila Ministarstvu pravde BiH, a koja je u posjedu Srne, navedeno je da su od 7. do 18. novembra 2016. godine na području Kantona Sarajevo inspektori ove službe kontrolisali 545 pravnih subjekata u kojima se strani državljani pojavljuju kao osnivači, suosnivači ili lica ovlašćena za zastupanje. 

Tada je utvrđeno da 138 pravnih lica postoji na navedenoj adresi, a 392 nisu pronađena i nije se moglo utvrditi da su na navedenim adresama, jer nema obilježja pravnih lica, niti adekvatnih prostorija, a pojedini su registrovani i na nepostojećim adresama, nova naselja. 

Provjerama je utvrđeno i da 122 strana državljanina osnivača ili suosnivača u pravnim subjektima imaju regulisan privremeni boravak na teritoriji BiH, kod četvoro je regulisan stalni boravak, a 132 osobe su boravile na osnovu viznog/bezviznog režima, bez regulisanja boravišnog statusa u BiH ili su ranije evidentirene na ulazu/izlazu u ili iz BiH. 

Utvrđeno je i da 113 stranih državljana osnivača ili suosnivača u kontrolisanim pravnim subjektima nije evidentirano da je uopšte ulazilo u BiH. 

Na upit Srne Tužilaštvu BiH da li su pokrenute konkretne aktivnosti u vezi sa predmetom "Nekretnina", portparol Boris Grubešić je rekao da je upit u proceduri. 

Ministar bezbjednosti u Savjetu ministara Dragan Mektić, koji je bio uključen u sprovođenje ove akcije, nije želio Srni da daje izjavu o ovoj temi. 

U informaciji Službe za poslove sa strancima navedeno je da je osnivački ulog pravnih lica koji su bili predmet kontrole najčešće iznosio dvije hiljade KM, a vrijednost firmi u nekretninama, što su utvrdili inspektori za strance, u pojedinim slučajevima iznosi i više stotina hiljada maraka. 

Stoga je nejasno na koji način su stečene nekretnine tolike vrijednosti i kako su vršene transakcije novca. 

Postoje i indicije o određenim zloupotrebama notarskih ugovora o stvarnom vlasništvu između stranih državljana, kao stvarnih vlasnika i državljana BiH koji za račun stranih državljana kupuju nekretnine, čime je BiH oštećena po pitanju naplate taksi, poreza i drugih dažbina.