Savjet ministara jednoglasno je usvojio zahtjev, propisan Aneksom B, da Tužilaštvo BiH dostavi spiskove lica koja su pravosnažno presuđena, koja su u žalbenom postupku, onih koji čekaju prvostepenu odluku, kao i broj onih koji su trenutno pod istragom.

"Aneks B nije neki veliki dokument. Međutim ono što on definiše jeste to da smo tražili od Tužilaštva BiH da nam dostavi neke podatke. Druga činjenica koja bliže definiše strategiju jeste nadzorno tijelo koje smo sa ovim aneksom redukovali i uveli smo instituciju Suda i Tužilaštva BiH i međunarodnih predstavnika kao posmatrače bez prava glasa. I zadnji dio koji ovaj aneks definiše jeste regionalna saradnja", rekao je Josip Grubeša, ministar pravde u Savjetu ministara BiH. 

Strategija će ubrzati procesuiranje ratnih zločina, a najsloženiji predmeti ći se prvi rješavati. Dio predmeta će biti prenešen na entitete, a rok da se najveći broj predmeta riješi je do 2023. godine. Dogovori i razgovori oko usvajanja Strategije vodili su se u posljednje dvije sedmice, a u njima su učestvovali i predstavnici Evropske unije. Prvobitna verzija Aneksa B koju su predložili bošnjački predstavnici, pala je u vodu. 

"Oni su tražili da prioritet imaju lica iz kategorije A u skladu sa pravilima Rimskog puta koje je te kategorije određivao Haški tribunal. Tu se radi o licima, ovdje se radi o predmetima i upravo ti predmeti, najsloženiji predmeti će imati prioritet i sve ostale strateške ciljeve, i strateške mjere koje sam ranije govorio, a to jeste odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija kod donošenja obavezujućih uputstava i smjernica kroz rad nadzornog tijela koje će u kojem će takođe biti predstavnici Republike Srpske su ostali dakle ne izmijenjeni", istakao je Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica. 

Semiha Borovac, Denis Zvizdić i Bisera Turković dvije godine stajali su na putu usvajanja Strategije. Izgubljeno je dragocjeno vrijeme, kažu u Republici Srpskoj. 

"Nama je potpuno jasno da smo zbog opstrukcije usvajanja te strategije, izgubili dvije godine, a, evo da kažem 25 godina od rata, dvije godine kada se izgube u tom periodu su prevelike i siguran sam da zbog te dvije godine će značajan broj počinilaca krivičnog djela ratnih zločina ostati neprocesuiran", naglasio je Kojić.

BiH je 2008. usvojila Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na nivou BiH procesuiraju najsloženiji predmeti ratnih zločina u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine. Taj rok je istekao 2015. godine, nakon čega se tim pitanjem, bavila radna grupa.