Stručnjak za bezbjednost

Galijašević: Austrija zatvara selefijske paradžemate i vraća kući Hafiza Porču i Ebu Muhameda

12:10, 27.06.2018.
Thumbnail
Treća unija džemata selefijske dave: Ovu tzv. "selefijsku uniju" predvodi hfz. Muhamed Porča sa Mesdžidom "Tevhid" u Dvanaestom okrugu Beča i poznatim prostorima za molitvu u Drugom, Trećem i Desetom okrugu Beča. Istina, nepoznat je broj džemata pod kontrolom ove Unije jer je sigurno ovo najorganizovanija, radikalna islamska ideja i praksa u Evropi, rekao je u svom tekstu za Analitički forum, stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević.

Tekst prenosimo u cijelosti:

Hfz. Muhamed Porča (rođen 1966. godine), završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu 1985/1986. Zajedno sa svojim prijateljima Senadom Podojkom (rođen 1966.) i rahmetli Јusufom Barčićem (rođen 1967), koji je za života predstavljao vođu svih selefija-vehabija u BiH, upravljajući njihovim pokretom kao vođa radikalne islamske zajednice iz Gornje Maoče (locirane pod Majevicom, na granici Brčko distrikta i Tuzlanskog kantona) ali i sa bratom, Adnanom Buzarom (stariji tri godine, koji je 1983. završio istu medresu) predstavljali su grupu radikalnih hodža, čiji je duhovni učitelj i autoritet bio šejh Halid Hadžimulić glavni imam Careve džamije u Sarajevu. U ovu grupu vjerskih radikala spadaju i Safet Kuduzović i njegov brat Abdulah.

Četvrti bosanski vehabijski džemati okupljeni oko mesdžida "sahab"

Ova radikalna islamistička organizacija djeluje u Sedmom okrugu Beča, i nju kontroliše šejh Nedžad Balkan koji se ranije prezivao Kučević. Poznat je kao "Ebu Muhamed", bivši kik-bokser, rodom iz Tutina u Raškoj oblasti tzv. Sandžaku. On je bez sumnje najradikalniji vjerski vođa ali i najslabiji. Za reisa Cerića on je "vođa neznalica", za Porču je dugo vremena bio predavač (vodio molitve i držao hutbe) u mesdžidima i "koristan" vjerski fenomen, koji svojim radikalizmom odvlači pažnju od onog što rade organizovaniji i snažnije podržani Porča, Buzar ili Podojak.

Iako je islamska zajednica u Austriji uspjela integrisati dvije vjerske zajednice muslimana Bošnjaka ("IZBA" i "DACHVERBAND") ipak je iz Beča, formalnim i neformalnim kanalima uvijek traženo od Bosne i Hercegovine da djeluje u pravcu nadzora i sankcionisanja organizacija: hfz. Porče i Ebu Muhameda.

Nakon dvije i po decenije, austrijska vlada i Islamska zajednica u Austriji su shvatili da će, bez obzira na posljedice, morati zagristi tu gorku pilulu, i da su sada prisiljeni bezbjednost vlastitih građana staviti iznad vjekovnog geopolitičkog patronata nad BiH i prividne političke korektnosti, te otvoriti proces progona i sankcionisanja mnogih organizacija i imama povezanih sa selefizmom i finansiranjem iz stranih izvora.

Za taj posao je školovan i predodređen čelnik Islamske zajednice u Austriji – IGGIO, kontroverzni, predsjednik Ibrahim Olgun, koji je na ovu poziciju izabran uz podršku ranijeg predsjednika, sunarodnika i bliskog rođaka advokata Fuata Sanača.

Olgun je rođen 11. septembra 1987. u Donjem austrijskom Mistelbahu kao drugi sin turskog gastajbartera. Po završetku osnovnih i srednjih škola u Matzenu, pohađao je tehnički koledž Vehstrase u Beču na kome je 2007. godine, diplomirao. Nakon vojne službe, Olgun je studirao islamsku teologiju na teološkom fakultetu Univerziteta u Ankari. Od 2013. do 2014. godine bio je službenik za integraciju u Uniji ATIB a od 2014. godine radi kao specijalistički inspektor za islamsku religiju u Beču i kao drugi zamjenik šefa škole IGGIO. Od juna 2016. godine je predsjednik IGGIO, predsjednik Vrhovnog vijeća i član Univerzitetskog vijeća Kirchliche Pädagogische Hochschule Wien / Krems.

Prvi saradnik mu je Abdi Tasdegen, rođen 14.12.1980. godine, slične radne biografije u državnim strukturama, istina puno "tvrđi" i radikalniji islamski kadar.

Poslije odluke austrijske vlade da protjera 60 imama i zatvori sedam džamija, nepoznata lica i jedno vjersko udruženje uputili su otvorene prjetnje smrću austrijskom kancelaru Sebastijanu Kurcu. Savezna kriminalistička služba potvrdila je bečkom dnevniku "Esterajh" prjetnje upućene preko Fejsbuka. Portparol Kriminalističke službe istakao je da je utvrđeno više prjetnji i da je podnesena krivična prijava i otvorena istraga. Policija pretpostavlja da prjetnje dolaze iz okruženja turske zajednice kao i od određenih selefijskih krugova.

I predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan uputio je Austriji otvorene prjetnje, optužujući austrijsku vladu i društvo u cjelini za pokretanje rata protiv islama.

U Islamskoj vjerskoj zajednici u Austriji (IGGO), poslije odluke austrijske vlade da protjera više imama zbog finansiranja iz inostranstva, kao i da zatvori više džamija, među kojima je i jedna bliska turskim "sivim vukovima", vlada veliko nezadovoljsvo i raste pritisak na predsednika te organizacije Ibrahima Olguna.

Olguna je upravo i pozvao putem društvenih mreža njegov potpredsednik Abdi Tasdegen, zajedno sa drugim članovima Visokog savjeta, da podnese ostavku. Sve ukazuje na to, naime, da uzrok za zatvaranje džamija nije samo u (od vlade) najavljenoj borbi protiv političkog islama, već, kako prenose austrijski mediji, da iza svega stoje i određene sukobljene vjerske opcije i interesi unutar IGGO.

Politikolog Tomas Šmidinger smatra da se radi o "zakašnjeloj osveti" Olguna, čiji je izbor osporilo vjersko udruženja Arapska vjerska zajednica, kojoj je vlada zabranila rad. Abdi Tasdegen baš zbog toga Olgunu prebacuje političke motive.

Olgunu, koji je inače blizak tursko-islamskoj uniji (ATIB), prema rečima Tasdegena, stalo je da oslabi opoziciju unutar IGGiO i ućutka one koji drugačije misle.

Tasdegen je ukazao na pismo iz ministarstva kulture od 11. maja 2018. koje je sada dostupno vrhovnom vijeću i predsjedavajućem vijeća IGGO, u kome je ukazano da od 10. avgusta 2017. postoji zajednički stav o nekim objektima koji ne ispunjavaju zakonske uslove za obavljanje vjerske prakse. Tim aktom i nekim sljedećim, utvrđeno je da neki objekti prosto ne mogu djelovati kao džamije u smislu ustavnog određenja.

Članovi vlade pohvalili su taj pristup i pozvali se na usku saradnju u vezi sa tim.

U izvještaju za štampu, kao i u intervjuu za turske medije, Tasgeden je izrazio bojazan da zatvaranje šest džamija "Arapske vjerske zajednice" ima za krajnji cilj zatvaranje "Arapskog kulturnog centra" te izneo gledište da IGGO treba otvoriti i pravnu bitku pred Ustavnim sudom Austrije u kojoj bi bilo zahtijevano suspendovanje nekih odredbi novog Zakona o islamu i vjerskim zajednicama.

Šta više, Tasdegen prebacuje Olgunu da je sam izazvao zabranu Arapske vjerske zajednice te da svojim delovanjem pokušava da ojača turski uticaj u IGGO.

Austrijska vlada je, inače, u javnosti tvrdila, prilikom objave mjera za borbu protiv političkog islama, da je sve urađeno u saglasnosti sa IGGO.

Olgun je za vikend objavio saopštenje u kojem je izrazio zaprepaštenje zbog mjera austrijske vlade ističući da nije bio informisan te najavio preduzimanje pravnih mjera.

Očito odluke austrijske vlade ma koliko podržane u zemlji biće predmet opstrukcija iz mnogih razloga ali niko ne treba imati iluziju da one neće biti provedene.

Austrija mora završiti taj posao u ime vlastite odgovornosti prema miru i bezbjednosti.