Dokumenti sa kojih je skinuta oznaka tajnosti

Ešdaun tokom rata u BiH pisao Karadžiću, BiH nazvao "muslimanskom domovinom"

  • 20.01.2020. 19:07

Nije bilo razloga da se tokom rata u BiH, zatovori na Manjači, u Omarskoj i Trnopolju nazivaju koncentracionim kampovima i BiH je muslimanska domovina, to su samo neki od dijelova prepiski Pedija Ešdaonu sa tadašnjim premijerom Velike Britanije Džonom Mejdžerom, ali i  prvim predsjednikom Republike Srpske, Radovanom Karadžićem, sa kojih je  nakon 28 godina skinuta oznaka tajnosti. 

Ešdaun je pisao o srpskoj agresiji i gađanju civilnih objekata, zbog čega je tražio reakciju Velike Britanije. U najmanju ruku, interesantno je to što je lider i poslanik liberalnih demokrata, ali i neko ko je optuživan da radi za britansku obavještajnu službu, izvještavao o ratnim dešavanjima u BiH. Sve to, smatraju u Srpskoj, dalo je naslutiti i njegov dalji angažman u ulozi visokog predstavnika u BiH. Jasno je, kaže Milorad Dodik, kakve je usluge Pedi Ešdaun činio BiH, i za njih je bio dobro plaćen. 

"To je još jedan dokaz da je on bio jedan zlotvor koji je zloupotrijebio međunarodno pravo. Da je pravde u svijetu i prava onda bi on morao da odgovora za kršenje međunarodnog prava kao akt zločina i kršenja, kriminalni jedan akt prema jednom narodu i njegovom identitetu", kaže srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

Tokom posjete Republici Srpskoj, u avgustu 1992. godine Ešdaun je napravio kompletan izvještaj o sarajevskom ratištu, o onome što je vidio na koridoru, o tenkovima, avionima i raketama koje posjeduje Vojska Republike Srpske. Takođe, pisao je o zatvorima i izbjegličkim kampovima na Manjači i u Prijedoru, ali ne i o onim u kojima su držani i ubijani Srbi. 

"Zadovoljan sam što vidim da komandir u kampu poštuje načela Ženevske konvencije, koliko god mu finansije dozvoljavaju. Hrana je slaba, a lijekovi nisu adekvatni. Cijenim da je razlog za to što je zemlja u cjelini pogođena sankcijama", stoji u pismu Ešdauna.

Ešdaun je u pismima koja je slao na adresu Džona Mejdžora pisao o stanovništvu u Srebenici, navodeći pogrešne inforamcije. U jednom pismu pisao je da u Srebrenici živi 60.000 hiljada muslimana, dok je u drugom taj broj smanjio za 20 hiljada. Podaci iz 1991. godine pokazuju da je u Srebrenici živjelo manje od 28 hiljada muslimana. Ešdaun je, smatraju u Srpskoj, nastavio da manipuliše i onda kada je postao visoki predstavnik u BiH,  

"U pogledu kršenja Dejtosnkog mirovnog sporazuma, mora da zna i međunarodna zajednica... da nije održivo i da neće biti održivo. Nek' poduzimaju šta god misle da treba, mi smo poduzeli naše, i mi ćemo to poduzeti. Bosna treba da preživi samo ako se vrati na izvorni Dejton i na ustav koji sada živi. Ako se ne vrati, ovo nije ustavn azemlja, ovo je po volji tih međunarodnih kriminalaca kakav je Pedi Ešdaun", poručuje Dodik.

U Republici Srpskoj se pitaju kako je neko ko je tako očigledno pokazivao da je pristrasan i ko je svojim stavovima vršio pritisak na političko rukovodstvo Velike Britanije, kasnije izabran za visokog predstavnika. Republika Srpska i danas snosi posljedice Ešdaunovog djelovanja u BiH.

  • 11:15 Телетрговина

    Телетрговина

  • 11:30 Емисија: Аграр (Р)

    Актуелне приче из свијета домаће и регионалне пољопривреде.

  • 11:55 Вијести

    Први преглед најважнијих вијести из земље, региона и свијета сваки радни дан.

  • 12:00 Телетрговина

    Телетрговина

  • 12:15 Документарни програм: Инстаграм, живот под филтером

    ''Документарни програм: Инстаграм, живот под филтером

  • 13:10 Емисија: Народ прича (Р)

    Ауторска путописно-репортажна емисија новинарке Биљане Стокић.