Kancelarija za reviziju institucija BiH

Dodatak na plate u RAK-u bez jasnih kriterijuma

13:03, 22.08.2018.
Izvor: Srna
Thumbnail
Regulatorna agencija za komunikacije BiH nije u prošloj godini realizovala preporuku Kancelarije za reviziju institucija BiH iz 2016. da definiše jasne kriterijume utvrđivanja procenata dodataka na plate zaposlenih u ovoj agenciji, navodi se u izvještaju Kancelarije.

Savjet Agencije je, na prijedlog generalnog direktora, usvojio odluku o uslovima i načinu ostvarivanja prava na dodatak na platu po osnovu obavljanja stručnih poslova direktno vezanih za funkciju regulatora zaposlenih u RAK-u kojom je utvrđeno pravo na dodatak od 10 do 50 odsto na neto platu za sva radna mjesta sa visokom stručnom spremom.

Prema odluci, dodaci na platu za svih pet pomoćnika direktora određenih područja (za telekomunikacije, za emitovanje, za pravne, finansijske i opšte poslove, za upravljanje radio-frekventnim spektrom, za radio-monitoring, informaciono-tehničku podršku i kontrolu poštivanja uslova dozvola) utvrđeni su u procentu od 50 odsto, a dodaci za rukovodioce sektora u okviru jednog područja (u okviru iste organizacione jedinice) od 40, 45 i 50 odsto.

Za rukovodioca sektora za dozvole, digitalizaciju i koordinaciju u emitovanju dodatka utvrđen je u procentu od 45 odsto, a za rukovodioca sektora za odnose sa javnošću 50 odsto.

U okviru istog odsjeka utvrđeni su različiti procenti dodataka na platu po pozicijama, i to za šefa odsjeka 30 odsto, za stručnog savjetnika 40 odsto, za višeg stručnog saradnika 50 odsto i za stručnog saradnika 30 odsto.

U izvještaju Kancelarije za reviziju institucija BiH konstatuje se da odlukom nisu jasno definisani kriterijumi kojima su utvrđeni procenti dodatka na platu za pojedina radna mjesta, ako se uzme u obzir zakonska odredba prema kojoj se to pravo utvrđuje za lica koja obavljaju najsloženije stručne poslove direktno vezane za dužnost regulatora u regulatornim organima.

Kancelarija je preporučila Agenciji da Savjet, u skladu sa relevantnim propisima, definiše jasne kriterijume za utvrđivanje prava na dodatke na platu zaposlenih u Agenciji, budući da je riječ o javnoj instituciji koja se finansira javnim sredstvima.

U prošlogodišnjem izvještaju Kancelarija je Agenciji skrenula pažnju da odredbe odluke o utvrđivanju visine naknade za rad članovima Savjeta Agencije nisu usklađene sa odredbama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH i da je dužna dostaviti Savjetu ministara prijedlog za usklađivanje odredaba.

Agencija to nije učinila jer smatra da to nije njena obaveza jer je odluku o tome donio Savjet ministara.

Kancelarija konstatuje da Agencija, do objavljivanja revizorskog izvještaja, nije uputila Savjetu ministara izvještaj o radu za prošlu godinu i preporučuje joj da je dužna podnositi godišnji izvještaj o aktivnostima Savjetu ministara u skladu sa odredbama Zakona o komunikacijama.

Regulatornoj agenciji za komunikacije je za prošlu godinu odobreno planiranih 7.340.000 KM, što je za 555.000 KM ili 8,18 odsto više u odnosu na odobreni budžet za 2016.

Znatni rashodi odnose se na bruto plate (3.968.621 KM), naknade zaposlenih (353.517 KM), putne troškove (259.810 KM), izdatke za tekuće održavanje (194.975 KM), ugovorene i druge posebne usluge (250.548 KM), nabavku opreme (489.710 KM) i izdatke za rekonstrukciju i investiciono održavanje (448.099 KM).

Agencija je prošle godine ostvarila ukupne prihode i primitke od 11.080.262 KM.

Značajniji prihodi odnose se na naknade od dozvola za operatora fiksne telefonije (10.162.259 KM), naknade od dozvola za emitovanje (506.129 KM) i naknade za dozvole u radio-komunikacijama (302.303 KM).

Razlika između ostvarenih prihoda od 11.071.691 KM i rashoda 6.366.676 KM predstavlja višak od 4.705.015 KM.

Agenciji je preporučeno da pri planiranju sredstava za plaćanje članarina u međunarodnim stručnim udruženjima treba da postupa u skladu sa instrukcijama Ministarstva finansija i trezora BiH.

Kancelarija preporučuje Agenciji i da preispita potrebu angažovanja spoljnog saradnika po ugovoru o djelu za poslove sistematizovanog radnog mjesta.

Analizom izdataka za ugovore o djelu, konstatovano je da je jedno lice, nakon sticanja uslova i odlaska u penziju krajem godine, nastavilo rad u Agenciji na poslovima koordinacije na rekonstrukciji fasade i sistema grijanja i hlađenja i aktivnostima primopredaje objekta u zgradi Agencije, kao i poslovima monitoringa i tehničkog prijema stanica na različitim lokacijama u BiH.

"Nije primjeren angažman osoblja po ugovorima o djelu na sistematizovanim radnim mjestima, nakon ispunjenih uslova za penzionisanje, s obzirom na to da je riječ o javnoj instituciji koja se finansira javnim sredstvima i na trenutnu situaciju u vezi sa tržištem rada u zemlji", napominje se u izvještaju Kancelarije.

Agenciji je preporučeno i da preispita potrebe dodatnih angažmana spoljnih saradnika po ugovorima o djelu i dodatnih obuka zaposlenih, s obzirom na obaveze konsultanta izabranog po proceduri javne nabavke za realizaciju Projekta izrade metodologije za uvođenje računovodstvenog odvajanja i troškovnog računovodstva za operatore sa znatnom tržišnom snagom, radi racionalizacije troškova.

Agenciji je preporučeno da postupke javnih nabavki planira u skladu sa relevantnim propisima.

U izvještaju Kancelarije navodi se da je Agencija obavezna da prilikom procedura javnih nabavki poštuje odredbe Zakona o javnim nabavkama u vezi sa obezbjeđivanjem veće transparentnosti i nediskriminacije svih potencijalnih ponuđača u postupku, odnosno da tendersku dokumentaciju pripremi na stvarnoj konkurentskoj osnovi.