Dušanka Majkić

Bošnjačka politika ignoriše interese srpskog naroda

15:47, 24.12.2018.
Izvor: Srna
Thumbnail
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić izjavila je danas Srni da bošnjačka politika u BiH i dalje ignoriše stavove i interese institucija Republike Srpske i srpskog naroda, ovaj put kada je riječ o NATO integracijama.

"Ponovo smo u prilici da se uvjerimo da bošnjačka politika u BiH potpuno zanemaruje interese Srba kao konstitutivnog naroda, što se ovog puta manifestuje odlukom Komisije za NATO integracije BiH da, uprkos protivljenju Republike Srpske, ažurirani tekst nacrta Godišnjeg nacionalnog programa /ANP/ 2018-2019. godine dostavi Savjetu ministara na izjašnjavanje i usvajanje", naglašava Majkićeva.

Kada je riječ o NATO integracijama, ističe ona, Republika Srpska je veoma jasno iznijela stav da nije spremna da ide dalje u tom pravcu, imajući u vidu Rezoluciju o vojnoj neutralnosti koju je usvojila Narodna skuština Republike Srpske, a koja je obavezujuća za sve srpske predstavnike.

"Uprkos tome, institucije BiH pokazuju neuvažavanje volje srpskog naroda koji je teško stradao od posljedica NATO bombardovanja i u Republici Srpskoj i u našoj matici Srbiji. Zato, ako materijal Komisije za NATO integracije bude usvojen u Savjetu ministara, treba pokrenuti pitanje odgovornosti srpskih ministara u tehničkom mandatu Savjeta ministara", poručuje Majkićeva, koja je u pretprošlom mandatu bila predsjedavajuća Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost u parlamentu BiH.

Prema njenim riječima, možda se tu i krije odgovor zašto bošnjački političari i kvazigrađanske političke partije odugovlače sa izborom novog Savjeta ministara, dok se ne završi priča oko Godišnjeg nacionalnog programa i dok se taj akt ne "progura" kroz Savjet ministara.

"Ne treba ispustiti iz vida ni to da ako Savjet ministara bez saglasnosti i uz protivljenje Srpske usvoji taj ažurirani Godišnji program, koji treba da uključi reforme u pet najznačajnijih oblasti - političkoj, ekonomskoj, obrazovnoj, finansijskoj i bezbjednosnoj - kako misle te odluke sprovesti, ako je pola zemlje izvan tog procesa? To je pitanje za one koji se utrkuju da ga izvrše, a ne razmišljaju da je to korak ispred, mada se u BiH nikada ne razmišlja o koraku naprijed, jer smo uvijek dva koraka iza", navela je Majkićeva.

Ona zaključuje da BiH nastavlja da slabost kao država pokazuje na ključnim pitanjima, što potvrđuju bošnjačke elite svojom nespremnošću za politički dogovor.

"To nas ne može odvesti daleko, niti će nas približiti bilo kojoj vrsti integracija", konstatovala je Majkićeva.

Predsjedavajući Komisije za NATO integracije BiH Јosip Brkić uputio je prošle sedmice Savjetu ministara na razmatranje tekst nacrta Godišnjeg nacionalnog programa 2018-2019.

Sjednica Komisije zakazana za 20. decembar nije održana zbog nedostataka kvoruma, potvrdio je Srni član ove komisije zamjenik ministra bezbjednosti u Savjetu ministara Mijo Krešić.

On je tada napomenuo da je Komisija za NATO integracije samo tijelo Savjeta ministara, a da će Savjet ministara dati svoje mišljenje na tekst nacrta Godišnjeg nacionalnog programa 2018-2019.

Na posljednjem sastanku zvaničnika Srpske kod predsjednika Republike Željke Cvijanović srpski članovi Komisije pozvani su da ne učestvuju u njenom radu.

Na sastanku 14. decembra u Banjaluci, posvećenom pitanjima aktiviranja MAP-a i poziciji Srpske, zaključeno je da aktiviranje Akcionog plana za članstvo BiH u NATO-u i sve aktivnosti koje se sprovode u tom kontekstu nisu prihvatljive za Republiku Srpsku.

Rješenja sadržana u Rezoluciji o zaštiti ustavnog poretka i proglašenju vojne neutralnosti koju je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 18. oktobra prošle godine predstavljaju okvir za djelovanje svih predstavnika Srpske.

BiH je "zeleno svjetlo" za aktiviranje Akcionog plana za članstvo /MAP/ u NATO-u dobila na sastanku ministara spoljnih poslova zemalja članica Sjeveroatlantske alijanse u Briselu 5. decembra.

Ministri spoljnih poslova zemalja članica NATO-a su još 2010. godine na sastanku u Talinu donijeli odluku da BiH bude primljena u MAP pod uslovom da se perspektivna nepokretna vojna imovina uknjiži na BiH sa pravom korištenja Ministarstva odbrane BiH.

Akcioni plan prilagođava se potrebama zemlje, ali učešće u njemu ne garantuje zemlji da će na kraju i dobiti "zeleno svjetlo" za članstvo. Prema MAP-u, zemlja koja želi postati član priprema godišnji nacionalni program koji predstavlja NATO-u.

Na kraju godišnjeg ciklusa, ministri inostranih poslova i odbrane predstavljaju rezultate reformskog programa i buduće aktivnosti pred Sjevernoatlantskim savjetom NATO-a, koji zatim procjenjuje pojedinačni napredak u pripremama za članstvo.