Godišnjica razornog zemljotresa: Evo na koji način ga Banjalučani pamte

  • 27.10.2020. 19:36

"I kad je to puklo, zatreslo, udar, vidim ženu koja pokušava uzeti dijete, ne može nikako, to ljulja i onda ja probam da priđem. Međutim, mene isto, ne da zemlja, ona udara odozdo, ja odozgo. Nekako uspijem da povučem nju iz kuće, ostavim to dijete i onda požurim u grad. Prođem pored Titanika, vidim da je haos i već se tu ljudi skupili, trče da vide, da pomognu, nastala gužva".

Tako se razornog zemljotresa koji je sravnio Banjaluku, prije 51 godinu, sjeća Dušan Kecman. Porušen grad, Banjalučani na ulicama, slike stradalih sugrađana - i danas su mu pred očima. 

"Ta zbunjenost, to čudo, snaga prirode, to tako odvali, da nema, kako bi čovjek rekao, ne možete da shvatite da je to toliko moćno", priča Dušan. 

Sjećam se panike i straha među stanovnicima Banjaluke, priča tada dijete, a danas ministar Srebrenka Golić. Objekti su prije razornog zemljotresa građeni bez željeza, armiranog betona, stubova i statike. 

"Sjećam se panike stanovništva, urušavanja objekta Titanik koji je tada bio na prostoru sadašnje Boske, Vakufkse palate koja je negdje bila sada na lokaciji Ekvator centra. Postoje standardi kako se grade objekti, kakav objeakt mora da bude sagrađen, kakva dokumentacija upravo da bi se izbjegle posljedice koje je Banjaluka 1969. godine i mnogi gradovi u regionu doživjeli", kaže Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Zemljotres se ne može predvijeti, ali mogu se izdvojiti trusne zone, kaže struka. Svaki stanovnik Banjaluke trebalo bi da zna u kakvoj seizmogenoj zoni živi, i da su mogući zemljotresi kakav je nekad bio, poručuje struka. 

"Zemljotres u samo epicentralnoj zoni traje nekoliko sekundi, mi za to vrijeme ne možemo ništa da uradimo, nego da nađemo najprikladnije mjesto gdje ćemo da se sklonimo u tom momentu gdje se nalazimo. To je najbitnije da znamo", kaže Snjezana Cvijić Amulić, načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju RHMZ RS.

Bilo poslije poplava ili zemljotresa, Banjaluka se dizala, gradila i sa svojim stanovnicima išla naprijed, kaže gradonačelnik. Iako je zemljotres iza sebe ostavio velike materijalne posljedice i ljudske žrtve, nakon njega nikla je modernija Banjaluka.

"Tada su psotavljeni neki novi standardi gradnje, na sizmičkom području koji su bili u primjeni do početka ratnih godina. Od rata na ovoma zbog pozantih događanja ponovo je došlo do narušavanja standarda i ja bih želio i ovog puta podsjetiti sve one gradee na području grada, da bi se valjalo vratiti svim onim preporukama i standardima koji su važili do 90-ih godina", kaže Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke.

Banjaluka svoje razorne zemljotrese pamti i danas. 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila su je četiri jaka zemljotresa. Oni su iza sebe ostavili pustoš od koje se Banjaluka godinama oporavljala.  Život je izgubilo 15 Banjalučana, dok je 1.117 osoba bilo lakše ili teže povrijeđeno.

Тагови: