Drevni Vavilonci razvili su prije 3.700 godina trigonometriju koja je bila znatno razvijenija od ove koja se danas koristi, a to im je pošlo za rukom mnogo prije starih Grka, navode australijski stručnjaci.
Ove tvrdnje zasnovane su na pronađenoj glinenoj tabli zvanoj „Plimpton 322“, na kojoj su ispisani brojevi, prenosi britanski Indipendent.
Tabla upućuje na to da su Vavilonci znali za Pitagorinu teoremu mnogo prije nego što su joj stari Grci dali ime.
Ocem trigonometrije tradicionalno se smatra Grk Hiparh, koji je živio oko 120. godine prije nove ere, ali nova studija, objavljena u Historia Mathematica, zvaničnom časopisu Međunarodne komisije za istoriju matematike, ukazuje na to da je ploča nastala 1.000 godina prije Hiparhovog vremena.
Doktor Danijel Mensfild sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu, vođa istraživanja, navodi da je jedan od razloga razvoja napredne trigonometrije bila izgradnja što savršenijih građevina.
Ova tvrdnja dijeluje sasvim logično ako se uzme u obzir da su Viseći vrtovi Vavilona u Mesopotamiji – kolevki ljudske civilizacije, bili jedno od sedam čuda antičkog svijeta.
„Riječ je o vrlo snažnoj alatki koja je korišćena za različita terenska mjerenja i arhitektonske proračune“, rekao je naučnik.
Doktor Mensfild objašnjava da su Vavilonci zahvaljujući ovom sistemu brojanja znatno lakše vršili složene matematičke proračune od današnjih matematičara.
„Njihov jedinstven pristup aritmetici i geometriji znači da ovo ne samo da je najstarija trigonometrijska tabla na svijetu, već da je rijeć o jedinoj potpuno pouzdanoj trigonometrijskoj tabli koja je do sada pronađena“, kaže Mensfild.
„Osnova našeg dekadnog sistema je broj 10, koji ima samo dva egzaktna razlomka: polovinu (0,5) i petinu (0,2). To je vrlo problematično ako želite nešto da dijelite. Na primjer, ako biste podijelili dolar na tri dijela, dobili ste tri puta po 33 centa, sa ostatkom od jednog centa. Osnova vavilonskog sistema bio je broj 60, istog onog sistema koji danas koristimo za računanje vremena. On daje mnogo više egzaktnih razlomaka“, objašnjava Mensfild.
S obzirom na njegovu veliku preciznost, vavilonski sistem mogao bi da ima ogroman potencijal za primjenu na polju obrazovanja i računarskih nauka, smatra istraživač.
„Rijetko se dešava da nas drevni svijet nauči nečemu novom. Vavilonska matematika mogla bi poslije 3.000 godina ponovo da se vrati u modu“, smatra Mensfild.
Ploču je 1990. godine u Iraku otkrio arheolog, diplomata i trgovac umjetninama Edgar Benks, koji je bio inspiracija za nastanak lika Indijane Džonsa.
Brojevi su ispisani na klinastom pismu u četiri kolone i 15 redova, mada je otkriveno da je tabla polomljena i da je ranije imala šest kolona i 38 redova.
Naučnici navode da je tabla najvjerovatnije predstavljala neku vrstu pomoćnog sredstva za provjeru rješenja kvadratnih jednačina.
„Ova ploča otvara nove mogućnosti ne samo za moderna matematička istraživanja, već i za matematičku nastavu. Na tabli vidimo jednostavniju i precizniju trigonometriju od današnje, koja je sasvim jasno ima brojne prednosti“, rekao je Mensfild.
(Tanjug)
