Vavedenje presvete Bogorodice je jedan od 12 velikih hrišćanskih praznika. Označava ulazak – uvedenje svete Bogorodice u hram.
Jedan od najvećih praznika posvećenih Bogomajci biće obilježen danas u hramovima Srpske pravoslavne crkve i pravoslavnim domovima.
Prema predanju Bogorodica je jedina žena koja je stupila na tlo Svete Gore na svom misionarskom putovanju po povratku iz Svete Zemlje.
Ovaj praznik, obilježen crvenim slovom u bogoslužbenom kalendaru SPC kao zapovedni praznik, slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane, prvi put uvedena u hram Božji.
Činom Vavedenja Marijinog, kaže jevanđelsko predanje, sveti roditelji ispunili su zavjet da će porod, kojeg dugo nisu imali, “predati Bogu na službu”.
“Naprijed su išle djevice, sa zapaljenim svijećama, a za njima presveta Deva, ukrašena carskim blagoljepnim haljinama, kako priliči kćeri carevoj i nevesti Božjoj”, zapisano je u “Prologu” vladike Nikolaja Velimirovića.
Vavedenje je slava manastira Hilandar na Svetoj Gori, pa će bratstvo srpske carske lavre proslaviti praznik svoje zaštitnice i zaštitnice čitavog Atosa.
Uoči manastirske slave, služi se svenoćno bdenije uz učešće monaha iz drugih svetogorskih manastira i prisutnih gostiju. Sva služba je veličanstvena i u svemu carska. U manastiru se povodom slave sprema svečana trpeza i koljivo sa izobraženom ikonom Vavedenja i drugo koljivo za parastos svim ktitorima i priložnicima obitelji koji se služi istoga dana ali uveče.
U skladu sa drevnim običajem svake godine igumansko mjesto na jedan dan preuzima iguman Svetog manastira Vatopeda.
Posebne bratske veze između Vatopeda i Hilandara utemeljene su još u vrijeme Svetog Save i Svetog Simeona Mirotočivog i svake godine za vrijeme manastirskih slava igumani dva manastira zamenjuju mjesta.
Na pravoslavnim ikonama posvećenim ovom prazniku slika se Bogorodica u pratnji djevojaka sa upaljenim voštanicama, a jedna od najlepših predstava je slavska ikona manastira Hilandar.
U Crkvi kralja Milutina u Studenici je jedna od najvrednijih i najbolje očuvanih fresaka sa istom scenom Vavedenja. Na slavskim ikonama Vavedenja slika se takođe i scena iz jerusalimskog hrama, u kojoj trogodišnju Mariju i njene roditelje prima prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Preteče.
Šta danas ne smije da se radi, a šta mora:
– U te dane Crkva, svojom prvom zapovješću, poziva vjerni narod da ide u crkvu, na Službu Božju. I praznik se i slavi bogoslužbeno, na Svetoj liturgiji. Znači, nije dovoljno samo ne raditi na praznik, već taj dan treba posvetiti Gospodu Bogu svome, posvetiti duši svojoj – kaže otac Dušan Anđelković za Telegraf o praznicima obilježenim crvenim slovom.
