Svi kukaju da nemaju para. Ipak, podaci govore drugačije. U posljednjih sedam godina, štednja u RS porasla je za 155 odsto. I dok ekonomisti kažu da veća štednja ne znači više novca i bolji životni standard, bankari priznaju da su im štedni fondovi puni.

"Štednja građana bilježi trend rasta, i prema podacima sa tridesetim septembrom, iznosila je 1,9 milijardi KM. Predstavlja povećanje od 9 odsto u odnosu na podatke sa krajem 2014. godine", rekla je portparol Agencije za bankarstvo RS Sanja Marković.
U Unikredit banci potvrđuju da broj štediša stalno raste. Građani uglavnom izdvajaju u skladu s mogućnostima, a valuta za koju se najčešće odlučuju je evro.
"U posljednje tri godine ima u prosjeku, 20 odsto nam raste štednja ne samo građana, već i fizičkih i pravnih lica, pa smo unazad tri godine povećali ukupne depozite za 50 odsto", rekla je član uprave Unicredit banke Banjaluka Sandra Vojnović.
Porast štednje ne donosi blagostanje - kaže ekonomista Zoran Pavlović. Problem je što značajan dio prihoda čine doznake iz inostranstva i što se novac nigdje ne ulaže. Rješenje je, kaže, oporavak berze i privlačenje slobodnog kapitala.

"Imamo puno novaca u bankama, premalo se investira u realan sektor. Najviše se praktično taj isti novac vraća građanima putem kredita, putem okvirnih kredita na tekući račun, na kartice itd. Tako da su to izvori finansiranja banaka, a privreda nam i dalje propada", rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Banjalučani,uglavnom, kažu da se ponešto štedi i to za crne dane. Nekima je to, ipak, misaona imenica.

Ekonomisti strahuju da svi ti podaci o štednji ne znače mnogo, jer novac ne cirkuliše i ne stvara novu vrijednost. Narod kaže – poneka marka sa strane mora da se ostavi.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!