Ukupne obaveze svih zdravstvenih ustanova u Srpskoj iznose skoro pola miljarde maraka. O toj cifri pričalo se i na posebnoj sjednici Vlade – a, kako saznajemo, pokušava se naći rješenje jer svako dalje odlaganje samo pravi veće probleme, svjesni su toga rukovodioci svih ustanova. Dio duga odnosi se na neuplaćene doprinose gdje prednjače banjalučki Klinički centar i bolnica u Istočnom Sarajevu.
Dodatni problem je to što od nove godine bolnicama i domovima zdravlja stižu i prve rate reprograma potpisanog sa Poreskom upravom o izmirenju tog istog duga. Bolnica u Prijedoru mora da vrati dug od od 6,3 miliona maraka. Prva rata od 100 hiljada stiže već u martu.
"To će svakako opteretiti naše funkcionisanje na mjesečnom nivou tako da, dobili smo ovaj period od godinu dana da nađemo rješenja i kako namaknuti tih 100 hiljada rate, ali vjerujte to će biti problem", naglasio je Mirko Sovilj, direktor bolnice u Prijedoru.
Rata banjalučkog Kliničkog centra je skoro milion maraka. Uprava kaže da će se truditi da ispoštuje sve obaveze i pored velikih problema. Na sajtu Poreske uprave piše da je dug bolnice u Istočnom Sarajevu skoro 23 miliona maraka. Zvornička bolnica nije imala grejs period tako da je već počela da vraća rate. Dodatni problem za neke bolnice su i nagomilane kamate koje su se u nekim slučajevima gotovo izjednačile sa osnovnim dugom. Bolnica u Doboju potpisala je reprogram na dug od sedam miliona maraka, sa ratom od 250 hiljada. Sreća u nesreći je što su im prošlogodišnje majske poplave bar malo odgodile naplatu duga.
"Poplavljena je bila opština, tako da prema propisima imamo grejs period od godinu dana za taj reprogram. Tako da nama ne dospijeva sad u januaru nego nekad tamo u oktobru, novembru", izjavio je Vlado Đurđević, direktor bolnice u Doboju.
Sindikat tvrdi da je krajnje vrijeme da Vlada traži odgovornost za one koji nisu na vrijeme plaćali obaveze ili ih ubuduće, čak i sa reprogramom, neće moći vraćati. Računica sindikata kaže da se samo za doprinose duguje oko 165 miliona maraka.
"Ja čisto sumnjam da ijedna ustanova u RS može poštovati reprogram i redovno izmirivati svoje obaveze – zato što je taj period na pet godina. Da je taj reprogram na 15 godina onda bi jedan dio ustanova mogao možda da servisira, a ostali čisto sumnjam", kazao je Milenko Granulić, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu RS.
Dok budu pisali plan za narednu godinu direktori svih ustanova posebno će morati da obrate pažnju na dug prema dobavljačima, ali i na redovne obaveze na mjesečnom nivou. Vlada im je dala rok do 15 decembra.
Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!
