Tema dana: Zašto se spisak državne imovine u inostranstvu krije od javnosti?

20:05, 12.02.2018.
Thumbnail

Da recimo imate kuće ili apartmane na moru znali biste u pola dana i noći njihove adrese, površinu, vrijednost, pokućstvo koje u njima imate, na koju stranu koji prozor gleda i u milimetar koliko su udaljeni od plaže, centra mjesta, magistrale.

I naravno kakvu korist od njih imate. Tako to rade odgovorni domaćini. Republika Srpska nije odgovoran domaćin, jer od svojih građana i javnosti krije spisak imovine u inostranstvu.

Prošlo je više od godinu dana kako je ATV ekipa tražila te informacije, a odgovori su stizali na kapaljku. Žalili smo se i Ombudsmanu koji je rekao da smo u pravu, da je to informacija od javnog interesa, jer se radi o imovini građana kojom se upravlja na netransparentan način.

I Ombudsmanu su iz iz Investiciono razvojne banke, čiji je Fond za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS, zadužen za raspolaganje imovinom, odgovorili da bi izrada informacije i dostavljanje podataka javnosti zahtijevala višednevni rad više zaposlenih u Investiciono razvojnoj banci.

Taj luksuz su pod pritiskom argumenata sebi bar dijelom dozvolili, pa su stigle tek šture informacije na naša pitanja.

"Mi smo tražili kompletan spisak da vidimo o čemu se radi, jer smo imali nekakvih indicija da se iznajmljuju pod sumnjivim okolnostima, da su prodate na netransparentan način. Zapravo smo samo htjeli da provjerimo o čemu se radi. Međutim do danas su nas ignorisali. Ni ova informacija koju su nam dostavili nije dovoljna da kompletiramo priču, da provjerimo sve. Ja se nadam da će u ovom roku koji je dao Ombudsman IRB poslati odgovor", pojašnjava Srđan Traljić, novinar ATV-a.

Upravo smo računali na taj pritisak javnosti. Poslije našeg priloga o netransparentnom radu države i IRB u petak, javnost je imala tri dana za reakciju. Ali, ni vladajućima, ni opoziciji, ni nevladinom sektoru, tema čini se nije bila dovoljno "vruća". Pažnju su odvukle po običaju političke teme i crna hronika. A milioni koji trunu ili kojima neko raspolaže na štetu građana RS, nisu ničija briga. Iako su ranije saopštili da su sačinili spisak od 63 nekretnine u Hrvatskoj i tri u Sloveniji, u IRB-u nisu objavili adrese i status objekata.

Iz te državne banke, novinaru ATV-a Srđanu Traljiću danas su odgovorili da ne znaju koji su to objekti, kako navode, tih šezdeset koje spominje u dopisu koji im je poslao. Traže da navedemo koji su pa će da odgovore, ukoliko budu imali informacije.

"Fond za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu Republike Srpske a.d. Banja Luka, po osnovu naplate potraživanja iz inostranstva prikupio je do sada 4.686.000,00 USD obveznica i sredstava u iznosu od 3.976.736.17 KM. Prodato je i osam nekretnina iz pasivnog podbilansa za koje je Vlada RS dala saglasnost stečajnim upravnicima da se predmetne nekretnine prodaju prema Zakonu o stečaju, a u skladu s Uredbom o načinu procjene, prodaje i davanja u zakup nekretnina kojima upravlja Fond. Od prodaje je ostvareno i uplaćeno u Fond 355.221,11 KM. Sredstva ostvarena naplatom zakupnina iznosi 7.169,54 KM2, navedeno je u odgovoru novinaru ATV-a.

Iz IRB-a još pišu da ne postoje spiskovi, već se može govoriti o nekretninama za koje imaju odluku Vlade RS o prenosu vlasništva na Republiku. Vlada je do sada donijela nekoliko takvih odluka.
"Naše institucije praktikuju tajnost u svom radu i što je najgore, to često rade i povodom najosnovnijih informacija o svom radu, između ostalog, tu svakako spadaju informacije o korišćenju javnih sredstava. Transparensi je predlagao da sve informacije koje se tiču raspolaganja javnim sredstvima moraju proaktivno objaviti na službenim web stranicama ili centralnim portalima koje ćemo svakako morati kreirati u narednom periodu. Ta situacija postoji zbog toga što nam nedostaje snažniji pritisak javnosti", kaže Uglješa Vuković, istraživač Transparensi internešnal.

Na kraju priče, još nemamo kompletnu inforamaciju, crno na bijelo, koliko je objekata u vlasništvu RS u inostranstvu, koliko ih je prodato, kome i za koliko novca, koje nekretnine se izdaju, kome i po kojoj cijeni, a radi se o novcu svih nas koji je trebao da se slije u državnu kasu.

Više od godinu dana traje bitka za informacije od javnog interesa jednog novinara. Kako li bi izgledala i koliko dugo bi trajala da se za temu zainteresovao neki student, penzioner ili pravnik, a i oni to mogu po Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Ali jasno je, džaba i zakoni, ako nema javnosti i odgovornosti. A načekaćemo se dok i to postane dio naše svakodnevice, jer i dalje ono što se privatno podrazumijeva, kada krčmite ono što je državno ne mora da bude obaveza.