Status kandidata nije besplatan ručak - parafrazirajući geslo jednog od najpoznatijih ekonomista XX vijeka, Miltona Fridmena, evropski komesar za proširenje poručio je stranačkim liderima iz BiH šta misli o njihovim "naporima.

Ali, osim nemetaforičnog, besplatnog ručka, koji je lider PDP-a podijelio na Tviteru, efekata najnovije posjete Johanesa Hana Sarajevu je malo do nimalo. Han, a prije njega Štefan File i Oli Ren, redovno su dolazili u Sarajevo i kao papagaji ponavljali mantre o evropskim integracijama i reformama. Jučerašnji sastanak - opet, "deža vi".

"Ništa nismo vidjeli što do sada X puta nismo vidjeli prilikom susreta evropskih zvaničnika sa političarima iz BVosne I Hercegtovine. Praktično se političari u BiH ponašaju kao mala djeca, nedorasla djeca, koja pokušavaju da iskamče neke benefite iz sastanaka sa tim starijima, i ako to ne uspiju, nastave po starom i ostanu neposlušni", rekao je novinar Vladimir Šušak.

Austrijski diplomata kaže da je na kašnjenja u BiH već navikao. Naročito na - uskoro ćemo i samo što nismo. Mada, ni Evropljani ne nude više - najčešće samo frustrirana upozorenja, jalove opomene i rezignirano klimanje glavom. Čini se da su odustali i od sistema štapa i šargarepe, i da više niti znaju niti žele da domaće političare probude iz zimskog sna.

"Kod međunarodne zajednice je uvijek u principu priča o batini i mrkvi. Mi stalno dobijamo nekakvu mrkvu. Malo-pomalo, nešto na kašičicu. Naši političari trebaju, konačno, jednom dobiti batine. Dugo, dugo ovdje nisu", rekla je glavni i odgovorni urednik "Oslobođenja" Vildana Selimbegović.

Ipak, na kraju balade, akcize, kao garant za kredite Evropske banke za obnovu i razvoj, bile su u prvom planu. EU bar na tom polju očekuje konkretne rezultate, i konačno usvajanje zakona - iz petog pokušaja. Evropa traži i usvajanje strategije za ruralni razvoj i energetiku. Ali, niko ne kaže kako i s kim.

"Ako je naturanje previše od vana, ja ipak mislim da treba misliti o vlastitom integritetu, identifikaciji i suverenitetu. Ako trebaju mjere da se poduzmu, treba da domaći ljudi to vode, a ne da im spolja ljudi dolaze i daju savjete koji nemaju veze u konkretnom slučaju", rekao je profesor Pravnog fakulteta u Ljubljani Franjo Štiblar.

Koliko se, zajedno s Evropljanima, vrtimo u krug, najbolje pokazuje ko zna koliko puta pomenuti upitnik Evropske komisije. Srbija, Hrvatska i Crna Gora su na njega odgovorile za 10 mjeseci. Ukupno. Bosni i Hercegovini ni 12 nije bilo dovoljno, jer još 50 pitanja čeka na odgovor. Između ostalih i ono - koliko Bosna i Hercegovina ima stanovnika.