Tema dana: Stižu li nam orkani i tornada?

19:52, 13.12.2017.
Thumbnail

Scene kuća koje se pred snažnim naletima vjetra ruše kao kula od karata, iščupana stabla, polupane automobile i potpuni kolaps u gradovima, do sada smo uglavnom gledali samo u filmovima.

U prirodi, taj prizor bio je rezervisan prvenstveno za dva američka kontinenta. Ipak, te slike, prije dva dana, preselile su se i na ulice širom Srpske. Olujni vjetar od 116 kilometara na sat zvanično je najjači otkako postoji mjerenje na našim prostorima. Tačnije, od 1882. godine.

Građani su, uglavnom, nevrijeme dočekali nespremni, hvatajući se za glavu i pitajući se “otkud sad to”. Vjetar koji je rušio sve pred sobom, na decembarskih osamnaest stepeni, uprkos upozorenjima meteorologa, rijetko ko je ozbiljno shvatio. A itekako bi trebalo. Ako je suditi po signalima koje nam priroda šalje u posljednje vrijeme, ali i dugoročnim prognozama, klima će se kod nas opasno “klimati”. Na hladne i relativno mirne zime i topla, stabilna ljeta, definitivno možemo da zaboravimo.

"Još bih podvukao da su sva tri izvještaja koja su otišla u UN naglasila da se klima u BiH naglo mijenja. Sem ovog globalnog otopljenja i raspored godišnjih doba apeluje na maksimalnu ozbiljnost vlada koje rukovode ovim dijelom planete. Mi predviđamo da će u sljedećih sto godina, doći do nastavka porasta temperatura, da će suša nažalost biti problem, pogotovo naših žitnica, Semberije i Posavine, da se režim padavina u našem najvećem hidroenergetskom potencijalu, Hercegovini, drastično mijenja", rekao je Nebojša Kuštrinović, meteorolog.

Prirodnih “alarma” bilo je i ranije. Sjetimo se mini tornada u Lijevču od prije tri godine, ali i pretprošle nenormalno tople zime. Sreća u nesreći je da su se, u slučaju posljednje elementarne nepogode, vatrogasci, civilna zaštita i komunalci, ipak, prilično dobro snašli, i efikasno rješavali probleme kako su iskrsavali. Snažni udari vjetra pokazali su se kao dobra “inspekcija” i opomena. Letjeli su limeni krovovi, crijep, odvaljivale se fasade.

To je, zapravo, odličan pokazatelj stanja u kom se nalaze kuće, zgrade, studentski domovi. Teško je tražiti odgovornost, ili nadoknadu štete, kada recimo stanari godinama ne mogu da se slože oko popravke krova, ili kada, zbog besparice, trpimo lošu stolariju, i nagrižen crijep na kućama, uz parolu “ma neće na nas”. Nadležni tvrde da imamo dobre zakone, i standarde gradnje kojima ništa ne fali. Druga strana medalje je koliko ih se pridržavamo. Pošto nam predstoji još oluja, kiša i vjetrova, stručnjaci savjetuju da se ništa ne prepušta slučaju.

"Građani treba da djeluju preventivno, u smislu zaštite svojih objekata u onoj mjeri, koji su starije gradnje, koji su sanirani. A čak i novi objekti, ako nisu podvrgnuti u samoj gradnji rekonstrukciji, sanaciji i slično, da se to naknadno provjeri. Jest da je to kratak rok, ali sigurno da se može mnogo toga postići preventivno, i da se smanje eventualne štete i posljedice", navodi Dragan Salić, Centar za vještačenje i procjenjivanje “Zenit”.

Ako imamo zadovoljavajuće standarde, onda su majstori na terenu definitivno zakazali, a zakazao je, izgleda, i nadzor nad gradnjom objekata i ispunjavanjem tih standarda kojima se toliko hvalimo. O klimatskim promjenama se u svijetu mnogo priča, dok je naša svijest, ipak, u velikom zaostatku. Ono na šta ekolozi, ali i mnogi drugi stručnjaci, godinama pokušavaju da ukažu, sve brže postaje i naša stvarnost. Nemar prema prirodi, grobalno otopljavanje i zagađenje životne sredine, debelo ćemo platiti. Jer priroda sve pamti, i sasvim sigurno, ništa ne prašta.