Tema dana: Mogu li radničke kartice pomoći u suzbijanju rada na crno?

20:20, 08.01.2018.
Thumbnail

Karticom protiv rada na crno – u teoriji, Vladin plan borbe protiv sive ekonomije zaista ne zvuči loše.

Jednostavnim provlačenjem kroz čitač, inspektorima bi trebalo da bude jasno ko je prijavljen, ko nije, da li su plaćeni porezi i doprinosi, ili poslodavci izbjegavaju izmirenje obaveza.

Jasno je da je jedan od najvećih problema naše ekonomije rad na crno i što oni, koji tako rade, za državu, praktično, i ne postoje. Neodgovorni poslodavci kojih, nije nikakva tajna, još ima mnogo i u privatnom i u javnom sektoru, godinama “zakidaju” državnu kasu, a o radnicima da se i ne govori.

Mnogo je onih koji se u životu narade, ali u penziju ne mogu, jer njihov rad nigdje nije prikazan. Dosta je argumenata za radničku karticu, ali ipak, najviše u teoriji. U praksi je situacija, kao i uvijek, nešto drugačija.

"Da korištenjem elektronskih kartica utvrdimo nivo sive ekonomije je samo trošenje novaca. Ono što svaki građanin koji ima 18 godina, ima ličnu kartu, koja ima matični broj, matični broj je u Poreskoj upravi već evidentiran. Mislim da je to nepotrebno trošenje i da prosto nije to. Vi treba da liječite problem, a ne da ga tretirate nekim mehanizmima, koji su u ovom slučaju trošenje novaca",kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

Da u Srpskoj, uvijek, postoji i ono “ali”, vidi se već u Zakonu o poreskom postupku, jer su radnici na probnom radu, i oni koji se zapošljavaju po projektu - izuzeci, i za njih se kartice neće štampati. Zato mnogi u startu pitaju da li su opravdane?

Sindikalci, s druge strane, vjeruju da jesu i smatraju da bi radnička identifikacija mogla da ima pozitivan efekat. Vjerovali su to i za svoj prijedlog o zatvoru za svakog poslodavca koji radnicima ne isplati pet plata koji je, čak, i uvršćen u Krivični zakon. Da li je iko završio iza rešetaka – nije. Zato neki, umjesto bilo kakvih sankcija, čak budu i nagrađeni.

"Vidimo da i pored izmjene zakona i donošenje novih, i dalje siva ekonomija je u dobroj sferi i dalje prisutna. Posebno su problem i sudski organi, jer inspektor i kada pronađe radnika da radi na crno, naloži poslodavcu da ga prijavi. Ako on to ne uradi, ide na postupak sudski odlučivanja, gdje obično se to završi ili uslovnom osudom ili nekom minimalnom novčanom kaznom, tako da se dovede u pitanje šta je gore za poslodavca. Da li da primjeni propis, ili da čeka da bude kažnjen i da mu sankcija bude manja nego što bi bila da je odmah prijavio radnika", navodi Goran Stanković, sekretar Saveza sindikata RS.

Milion i po maraka iz džepova građana za štampanje oko 260 hiljada kartica poslodavci vide kao rasipništvo, jer svi ti podaci u poreskom sistemu već postoje. Samo je pitanje ko ih i kako kontroliše, i da li, slučajno ili namjerno, žmiri na jedno oko.

Ne ohrabruje ni činjenica da je priča o karticama počela prije skoro tri godine, a da se još ne zna ni kako će one izgledati, a kamoli koje će podatke obuhvatati. Ipak, čak i mali korak naprijed, onih 60 hiljada neprijavljenih, spremno će dočekati. I barem se ponadati da će dobiti šansu da ih sistem, ako ništa drugo, prepozna.