Tema dana: Ishrana u vrtićima

19:40, 16.09.2016.
Thumbnail

Književnica Vedrana Rudana, digla je svoj glas u korist predškolaca, kada je čula da je u zagrebačkim vrtićima smanjen budžet za prehranu, tako da jedno dijete smije pojesti hrane u vrijednosti dvije i po marke.

I u Srbiji se već duže vrijeme trude da obroci u predškolskim ustanovama budu prije svega zdravi. Lošoj prehrani u vrticima u Srpskoj, ako je i bilo, odzvonilo je. Mudre glave iz resora prosvjete i zdravlja, Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, uz pomoc nutricionista i drugih stručnjaka, sjele su za sto kako bi osmislile novi Pravilnik o ishrani i njezi, preventivnoj zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti predškolaca.

Po prvi put, crno na bijelo, biće definisano šta mališani u vrtićima moraju i smiju da jedu u svojim obrocima. Kakva će se hrana konkretno naći u jelovnicima, ali i na tanjirima mališana, u kojim količinama, i po kojim cijenama, tek će biti utvrđeno. Ministar prosvjete kaže da zdravi obroci za predškolce, nužno neće značiti i zavlačenje ruke u roditeljske džepove.

"Biće definisano da ishrana bude što je moguće više prirodna bez onih namirnica koje imaju mnoge dodatke koje kod djece mogu izazvati razno razne alergije i slično. Vraćaćemo se polako prirodi. Ne mora značiti poskupljenje. Često prirodna hrana daleko jeftinija iako svi nama se predstavlja da je to puno skuplje. Jabuke koje su nešto malo lošijeg izgleda ne znači da su skuplje od onih koje su ušminkane uvezene iz Italije", rekao je ministar prosvjete i kulture RS Dane Malešević.

Slika idealnog tanjira izgleda ovako -četvrtina se sastoji od skrobne hrane kao što su krompir i riža, druga četvrtina tanjira predviđena je za bjelančevine meso, ribu i sir. Preostala polovina tanjira rezervisana je za zdravo povrće kao što su kupus, brokula, mahune, špinat, blitva, mrkva, pečurke, karfiol. Takođe, svaki mališan bi uz sve navedeno, za obrok dobio i šolju obranog mlijeka ili jogurta i na samom kraju kao zdravi desert komad voća. Gledajući jelovnik za septembar banjalučkog Centra za predškolsko vasiptanje i obrazovanje, nutricionisti kažu da ima mjesta za raznovrsniju i bogatiju ishranu djece.

"Ono što iz ovog jelovnika vidim jeste da nije zadovoljen rast i razvoj iz razloga što nam fali grupa namirnica mlijeko i mliječni proizvodi koja je u ovom jelovniku jako malo zastupljena, a inače mora da bude zastupljena do 20 odsto. Takođe, imamo manjak animalnih proteina iz ribe, mesa i jaja. Riba treba da bude zastupljena najmanje dva puta nedeljno. Zatim, visokokvalitetno crveno meso isto dva do tri puta ili dva puta, piletina do dva puta", rekla je nutricionista Inga Marković.

U jednom banjalučkom vrtiću mališanima od prvog dana boravka nude zdravu hranu za obroke. Vaspitači kažu da su rekacije djece sjajne. Nema mrštenja ni odbijanja brokula, mahuna, graška. Osim što raznovrsno voće i povrće jedu, uče i kako da, ono što mogu, uzgoje u svojoj bašti. Nije im strana ni priprema hrane, vješto barataju plastičnim nožićima i sjeckalicama.

"Veoma vole da jedu ječmenu kašu. Trudimo se da nekako kombinujemo razne namirnice da bi to djeci izgledalo što iskusnije, pa često jedemo kašu sa aronijama u kombinaciji sa cimetom. Takođe vole da jedu projice, sve vrste voća i povrća. Imamo i naš veliki maslačak vrt u kojem djeca upravo sade onu hranu koja nije na vrhu njihovog gastrometra. Primjećujem da iz generacije u generaciju, da je sve teže i teže i da roditelji zaista imaju problema sa djecom kada su u pitanju obroci. Mislim da nisu istrajni, možda nemaju ni vremena da se na kreativan način tome posvete", rekla je Larisa Pejić iz Predškolske ustanove "Maslačak".

Jelovnikom u samom vrtiću, struka kaže, trebalo bi da bude zadovoljeno 75 odsto ukupnih dnevnih energetskih potreba i 90 odsto dnevnih potreba u životinjskim bjelančevinama, mineralima i vitaminima. Prilikom planiranja ishrane u obzir treba uzeti uzrasta djece, fizičke i psihofizičke karakteristike određenog uzrasta i ritma života, dužinu boravka djece u ustanovi, na osnovu čega se određuje ukupan broj obroka i njihov raspored.

Za idealnu ishranu u vrticima od Novog Grada do Trebinja, pobrinuće se čike i tete u ministarstvima, vrtićima i drugim ustanovama koji će se iz petnih žila boriti da Pravilnik postane realnost. Od crnih slova na bijelom papiru djeca neće imati vajde. Jer sva zvona već zvone na uzbunu- gojaznost djece postaje sve veći problem u RS, kažu doktori.

U prethodnoj godini registrovan je veći broj gojazne djece u predškolskoj dobi, podaci su Instituta za javno zdravstvo RS. Isti podaci pokazuju da u školskom uzrastu taj broj raste. Stoga je u prethodnoj godini zabilježeno ukupno 302 djece koja imaju problema sa prekomjernom težinom.