Vodeći švedski dnevnik "Aftonbladet" objavio žestoku kritiku o slavljenju osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka u Hrvatskoj.

Tekst je napisao Peter Kadhamar, jedan od najpoznatijih švedskih novinara i autor knjige o Srebrenici. Tanjug navodi i da je "Aftonbladet" jedan od najtiražnijih dnevnih listova Skandinavije koji svaki dan ima oko tri i po miliona čitalaca, a politički predstavlja glas lijevo liberalne Švedske, prenosi Index.hr.

Kadhamar piše da je Hrvatska slavljenjem Praljka "pljunula Švedsku i Evropsku uniju u lice, ali da i dalje voli evropski novac".

"Može se reći da je njegovo javno samoubistvo nastavak politike nihilizma i razaranja koja je karakterisala rat u Bosni i Hercegovini", objavio je Aftonbladet.

List podsjeća da je u haškoj presudi utvrđeno da su Praljak i ostali iz hercegovačke šestorke osuđeni za "dugi niz zlocina: protjerivanje civila, zatvaranje ljudi u logore, ubijanje i uništavanje imovine, korišćenje zarobljenika za rad i kao žive štitove, etničko čišćenje muslimanskog stanovništva."

Naglašava se da je cijela priča "o ratnom zločincu" mogla završiti Praljkovim samoubistvom, ali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović zbog toga je prekinula službenu posjetu Islandu i onda izjavila da Praljkov čin udara u srce hrvatskog naroda, dok je premijer Andrej Plenković javno izjavio saučešće "porodici ubice".

Izražava se takođe šok što je u Saboru održan minut ćutanja i što se na glavnom zagrebačkom trgu pod Praljkovom slikom pale svijeće. "To se događa u zemlji koja je članica EU-a, usred naše civilizovane demokratske zajednice. Sramotno. Kult mrtvog ubice pokazuje zastrašujući nedostatak demokratskih instinkata", piše kolumnist Aftonbladeta i onda dodaje: "Tužno je što je zemlja poput Hrvatske puštena u EU."

Nakon toga se Hrvatsku smješta u kontekst zemalja poput Poljske i Mađarske, u kojima je ugrožena demokratija, te Bugarske i Rumunije koje su "poznate samo po korupciji i izvozu prosjaka".

Riječ je o jednom od najžešćih komentara objavljenih u stranim medijima o situaciji u Hrvatskoj, u kojem se proziva predsjednica i premijer kao razlog negativnog hrvatskog imidža iz švedske perspektive, navodi Index.hr.

(b92)