Strategija EU za Zapadni Balkan: Izostavljeni rokovi za ispunjenje uslova!

07:44, 06.02.2018.
Thumbnail

Iz Strategije EU za proširenje na Zapadni Balkan izostavljeni su rokovi za ispunjenje uslova na putu do članstva u EU koji su bili precizirani u prethodnoj verziji.

Strategija će u utorak biti predstavljena u Strazburu.

Ako želi da bude spremna da otvori pregovore za članstvo u EU do kraja 2023. godine, Bosna i Hercegovina moraće ostvariti održiv i značajan napredak u reformama i funkcionalnosti. Ovo se navodi u Nacrtu strategije EU za zapadni Balkan, koji bi trebalo da usvoje evropska tijela.

Sudeći po ovom nacrtu, EU prvi put u istoriji proširenja usvaja kompletan akcioni plan za primanje zemalja zapadnog Balkana, a u tom cilju spremna je čak i na unutrašnju reorganizaciju i promjenu sistema unutrašnjeg donošenja odluka, koja treba da se desi prije nastavka proširenja, do 2025. godine.

"Primanje zapadnog Balkana će se odraziti na trenutne institucionalne aranžmane unutar Unije. Prije zaključivanja pregovora trebat će nam prijedlozi u vezi s tim institucionalnim aranžmanima", navedeno je u ovom nacrtu.

Za balkanske zemlje važna je i odredba po kojoj zemlje članice, kao ni zemlje kandidati neće smjeti koristiti međusobne nesuglasice za blokiranje napretka u pregovorima.

Da bi do kraja 2019. godine BiH dobila kandidaturu, uslov je da ispuni akcioni plan i riješi upitnik, što je uslov da bi BiH krajem 2023. mogla započeti pregovore.

U slučaju Srbije, umjesto 2019. godine koja je bila navedena kao rok za ispunjenje prelaznih mjerila u oblasti vladavine prava i za postizanje pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa s Kosovom, u novoj verziji piše da to treba da se učini "hitno", prenosi agencija Hina koja je imala uvid u najnoviju verziju teksta.

Takođe, u prethodnoj verziji je stajalo da bi Srbija i Crna Gora, ako ispune sve potrebne uslove, mogle 2024. da potpišu pristupni sporazum.

U novoj verziji se navodi da "pristupni sporazum može biti potpisan onda kada zaključe pregovore i nakon mišljenja Komisije, pristanka Evropskog parlamenta i odluke Savjeta o primanju novih članica".

Po navodima Hine u novoj verziji Strategije promijenjena je i formulacija koja se odnosi na rješavanje graničnih sporova tako što je, navodno na insistiranje Slovenije, iz teksta izbačeno da se u slučaju nemogućnosti da se granični sporovi riješe bilateralno, arbitraža preda Međunarodnom sudu.

U Strategiji se navodi da bi Srbija i Crna Gora "uz snažnu političku volju, sprovođenje reformi i nalaženje rješenja za sporove sa susjedima, trebalo da budu spremne za članstvo (u EU) do 2025".

Komisija u Strategiji navodi i da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju priliku da napreduju na evropskom putu na temelju vlastitih zasluga i brzinom kojom budu ostvarivale reforme.

Dokument će u Strazburu predstaviti visoka predstavnica EU Federika Mogerini i komesar za proširenje Johanes Han nakon čega slijedi rasprava u Evropskom parlamentu.

Strategija će biti upućena zemljama-članicama koje će o njoj raspravljati na samitu u martu.

Plenković pisao Junkeru: Posebna pažnja na BiH

Hrvatski premijer Andrej Plenković uputio je uoči objavljivanja Strategije EU za proširenje na Zapadni Balkan pismo predsjedniku Evropske komisije Žan-Klodu Junkeru u kojem je iznio poglede Hrvatske na nastavak proširenja.

Plenković je, kako saznaje agencija Hina, pozdravio što Komisija posvećuje punu pažnju politici proširenja.

Najavio je da će Hrvatska tokom svog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2020. godine "staviti poseban naglasak na proširenje EU" i prirediti samit EU sa zemljama Jugoistočne Europe. On takođe predlaže da se takvi samiti održavaju svake dvije godine.

Plenković je u pismu upozorio na pitanje "naslijeđa rata", što je jedan od ključnih problema zemalja evropskog jugoistoka, i da ga "treba što prije riješiti".

Istakao je potrebu da se posebna pažnja obrati na Bosnu i Hercegovinu i njen evropski put, "uzimajući u obzir težak put koji je ta zemlja prošla u sticanju nezavisnosti, i specifičnu ulogu koju je u tome imala međunarodna zajednica".

"Uspostavljanje i zaštita pune ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda (BIH) nije moguća bez promjene izbornog zakonodavstva", naveo je Plenković.

Hrvatski premijer u svom pismu Junkeru navodi da države "u hrvatskom jugoistočnom susjedstvu, piše HINA, treba pdstaći da preduzmu napore za rješavanje otvorenih graničnih pitanja principom mirnog rješavanja sporova, u skladu s Poveljom UN i međunarodnim pravom.

Junkeru je, prenosi Hina, takođe pisala grupa od 12 zemalja (Austrija, Češka, Estonija, Irska, Italija, Litva, Latvija, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija) koje predlažu da se jednom godišnje održavaju samiti čelnika EU i šest zemalja jugoistoka Evrope.

Oni takođe predlažu da resorni ministri zemalja jugoistoka Evrope učestvuju na ministarskim sastancima EU o zaštiti okoline, zdravstvu, transportu i spoljnoj politici.

Tih 12 zemalja u pismu kaže da to EU ne bi "ništa koštalo", a imalo bi veliki politički uticaj i bilo bi korisno za reputaciju EU u tom području.

(b92)