Socijalnu pomoć u BiH najmanje dobijaju najsiromašniji koji jedva sastavljaju kraj sa krajem.
Na sve socijalne transfere kao što su penzije, boračke naknade, naknade za socijalnu pomoć, za civilne invalide, dječiju zaštitu i mnoge druge BiH troši više od četiri milijarde KM godišnje.
"Od toga samo oko 15 odsto dobija najsiromašnija petina stanovništva", navedeno je u istraživanju centra “Gea” iz Banjaluke.
S druge strane više od 25 odsto ove pomoći odlazi u ruke petine stanovništva koje ima dobra primanja i čak spadaju u bogatiji sloj građana.
"Osnovni razlog ove nejednakosti je što se najveći dio socijalnih transfera kod nas dodjeljuje na bazi statusa, a ne na bazi utvrđenog socijalnog stanja", kaže Nikolina Obradović, jedan od autora istraživanja.
Zanimljivo je da je država od svih socijalnih transfera jedino naknade usmjerene najugroženijim - a to su stalne i jednokratne novčane pomoći i većina naknada za djecu, uslovila imovinskim i dohodovnim cenzusom, piše EuroBlic.
Pa tako porodica koja ima pokretnu imovinu čija vrijednost prelazi 5.000 KM, npr. automobil, nema pravo na dječiji dodatak. Istraživanje je pokazalo da na novčanu pomoć siromašnima koji su zaista u stanju socijalne potrebe 2014. godine otišlo svega 7,9 miliona KM.
"Razlozi za to leže u restriktivnim zakonskim odredbama koji definišu uslove za ostvarivanje prava na novčanu pomoć i ekstremno niskim propisanim iznosima ovih naknada", rekla je Obradovićeva.
Ona je navela da, na primjer, sedmočlana porodica sa troje maloljetne djece koja živi na selu i ostvaruje ukupni mjesečni prihod od 1.176 KM odnosno 168 KM po članu domaćinstva ne može ostvariti pravo na novčanu pomoć ni u Federaciji BiH ni u RS jer ima barem jednog radno sposobnog punoljetnog člana, te je u vlasništvu zemljišta od kojeg prema zakonskim odredbama može ostvariti prihod. Ljubo Lepir, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci ističe da je sistem raspodjele socijalne pomoći nepravedan i da su neophodni mehanizmi koji će omogućiti da pomoć dobijaju oni kojima je najpotrebnija.
"Veliki problem je kod opština jer blizu 50 odsto prava koja se knjiže kao socijalna davanja iz opština idu mimo Zakona o socijalnoj zaštiti RS i niko ne kontroliše ko dobija tu pomoć", kaže Lepir.
Djeca najugroženija
Po podacima Agencije za statistiku BiH, procenat siromašne djece u BiH je od 2007. do 2011. godine porastao sa 26,2 odsto na 30,5 odsto. Čak 40 odsto djece u domaćinstvima sa dva ili tri starija člana se nalazi ispod linije siromaštva.
"Socijalni programi moraju mnogo bolje biti usmjereni i izdašniji prema najugroženijim građanima", kaže kaže Ognjen Dukić, izvršni direktor u Centru “Gea”.
