Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović rekao je danas u Gradišci nakon obilježavanja 23 godine od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije, da je projekat, koji je u Hrvatskoj zamišljen, realizovan u Prvom i Drugom svjetskom ratu i nastavljen devedesetih godina 20. vijeka.

"Potomci tih istih koji su od 1941. do 1945. godine etnički čistili prostor od Srba vođeni su ideologijom da Srba ne smije biti zapadno od Drine. Nažalost, potpomognuti velikim silama, htjeli su da modernim metodama genocida odrede mjeru i prostor gdje će Srbi živjeti i djelimično su u tome i uspjeli", rekao je Savanović.

On je naglasio da treba jačati Republiku Srpsku, da ona bude sigurna i uvažavana od svog naroda, jer je biološki opstanak Srba na ovim prostorima uslovljen opstankom Republike.

"Mi na vlasti smo svjesni te činjenice i na tome ćemo raditi. Moramo biti svjesni naše istorije i stradanja, biti spremni u svim situacijama koje nameće budućnost. Moramo imati u vidu da je ovaj prostor rovit i nesiguran i da ne možemo nikome vjerovati, posebno našim komšijama sa kojima smo živjeli u zajedničkoj državi", istakao je Savanović.

Na pitanje novinara da li će nekadašnji borci Vojske Republike Srpske Krajine dobiti status borca u Republici Srpskoj, Savanović je rekao da svi koji imaju uredne dokumente imaju isti status kao i borci Vojske Republike Srpske".

"Postavlja se samo pitanje dokumenata tih boraca, na tome ćemo raditi i budite sigurni da će ti ljudi biti u istoj ravni kao i borci Republike Srpske", dodao je Savanović.

Predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Žarković rekao je da status boraca Vojske Republike Srpske Krajine nije riješen, napominjući da svi oni imaju uredne dokumente.

On se nada da će ove godine vlast Republike Srpske ispoštovati deklaraciju iz 1993. godine, prema kojoj je bila obavezna da riješi zahtjeve i molbe ove populacije, te da će dobiti rješenje statusa boraca.

Žarković je istakao da se i nakon 23 godine od egzodusa priča ista priča o nekažnjavanju zločina nad Srbima, da se još ne zna tačan broj nestalih, a da su zahvaljujući Dokumentaciono-informacionom centru "Veritas" dobili najnovije podatke koji govore o minimalnom broju od 1.241 stradalog Srbina iz zapadne Slavonije od 1991. do 1995. godine.

"Novo je to što smo, zahvaljujući kabinetu predsjednika Republike Srpske i opštine Gradiška, uspjeli obezbijediti lokaciju i dio materijalnih sredstava da nedaleko od mosta u Gradišci napravimo spomen-ploču gdje ćemo u budućnosti obilježavati ovaj datum", rekao je Žarković.

Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac rekao je da je prema službenim podacima Hrvatske maksimalan broj stradalih Srba u akciji hrvatske vojske i policije "Bljesak" 169, dok su "Veritasovi" podaci 283 poginulih i nestalih.

"Oni (Hrvati) su računali samo ekshumirane, nisu računali pogibiju dvogodišnje djevojčice Une u Gradišci. Kod bolnice u Gradišci hrvatski avion je 2. maja 1995. godine srušio kuću u kojoj su stradali brat i sestra, Nemanja i Dajana Gojić, još jedan čovjek je poginuo, a mnogi su povrijeđeni. Od artiljerije je najmanje sedam ljudi pobijeno", naveo je Štrbac.

On je dodao da je, prema podacima "Veritasa", u Gradišci sahranjeno najmanje 37 stradalih u akciji "Bljesak", što Hrvatska ne računa kao zvanične podatke.

"Kao da nisu njihovi avioni i artiljerija gađali Gradišku i okolna mjesta. Hrvati imaju jednu manijakalnu potrebu da nam stalno umanjuju broj žrtava u akcijama `Bljesak`, `Oluja` i u cijelom ratu. Mi nikada nismo osporavali broj njihovih žrtava, a oni to nama stalno rade", naglasio je Štrbac.

On je dodao da se još 464 Srba vode kao nestala, da će se truditi da ih pronađu, ali da nikada neće biti svi pronađeni jer su mnogi leševi spaljeni.

"Imamo još lokacija koje trebamo istražiti. Mi to zovemo masovne, a one su uvijek skrivene grobnice", zaključio je Štrbac.

Na današnji dan 1995. godine Hrvatska je pokrenula akciju "Bljesak" u kojoj je sa područja zapadne Slavonije za samo 36 časova protjerano 5.000 Srba, 283 je ubijeno ili nestalo, među kojima 57 žena i devetoro djece.

(Srna)