Ukoliko NATO i SAD rasporede dodatne snage i naoružanje blizu ruskih granica, Rusija bi mogla da odgovori novim postavljanjem raketa na Kubi i otvaranjem obavještajne baze, procjenjuju vojni portali.

Kubanska raketna kriza u oktobru 1962. godine bila je tačka u kojoj se svijet najviše približio Trećem svjetskom ratu, koji bi bio nuklearni.

Nakon potvrde NATO saveza da će poslati nove snage i tehniku u baltičke zemlje i Tursku, poslanici druge najjače političke stranke u Rusiji, Komunističke partije, predložili su razmještanje ruskih projektila na Kubi.

Oni, ali i još neki poslanici i stranke, traže ponovo otvaranje ruske špijunske baze u Lurdesu, nedaleko od Havane.

Cilj ovakvih zahtjeva jeste da se na adekvatan način odgovori američkim planovima koji ugrožavaju Rusiju i njene saveznike.

Zastupnici u ruskoj Dumi Valerij Raškin i Sergej Obukov poslali su prijedlog predsjedniku Vladimiru Putinu, ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu i ministru obrane Sergeju Šojguu.

To je bila reakcija na vijesti da Amerikanci uskoro namjeravaju da razmjeste višecijevne raketne bacače "HIMARS" u jugoistočnu Tursku.

Zbog svog relativno dugog dometa (oko 500 kilometara) "HIMARS" sistem mogao bi da predstavlja prijetnju državama koje su u savezu sa Rusijom.

Prema mišljenju jednog broja vojnih analitičara, s ciljem zaštite, Rusija treba da preduzme odgovarajuće recipročne mjere.

Zagovornici ruskog vojnog odgovora smatraju da na Kubi treba rasporediti lansirne sisteme analognog, pa čak i većeg dometa.

Još je preporučljiviji asimetričan odgovor Vašingtonu u vidu obnove radarskog sistema u Lurdesu, navode oni.

Bilo kakva mogućnost eventualnog ponavljanja kubanske krize izaziva zabrinutost na Zapadu.

Vojni i analitički portali ocjenjuju da, koliko god takav rasplet događaja zvučao nestvarno, zbog loših odnosa Moskve i Vašingtona, postoji mogućnost da ruska razorna oružja budu postavljena na Kubi.