Pored teških uslova zbog pandemije, Gradiška nije stala sa svojim razvojnim projektima. Prije svega željeli smo da infrastrukturno da opremimo čitav prostor grada, što je bio preduslov za privredni razvoj grada

"Kada pogledamo prethodni period, Gradiška je povećala broj radnih mjesta za 2.500. Prvi put poslije 1990. godine prešli smo broj sa 11.000 zaposlenih. Sigurno je tome doprinijela politika lokalne samouprave i infrastrukturni razvoj. Omogućili smo privrednicima da razvijaju svoje projekte, kao i inostranim partnerima koji su željeli da dođu. Gradiška je primjer realizacije desetine miliona vrijednih investicija inostranih partnera koji su došli i doživjeli Gradišku kao povoljan prostor za realizaciju svojih projekata", kaže Adžić i napominje da Gradiška ima veći izvoz nego uvoz.

Privredna zona Nova Topola?

"Mislim da nam je ponos i okosnica privredna zona Nova Topola. Sami smo u posljednje tri godine uložili svojih osam miliona i oko dva i po miliona KM sredstava UNDP. Na prostoru Nove Topole imamo 12 kompanija u funkciji, 1.200 zaposlenih radnika, a osam kompanija realizuje svoje razvojne projekte", kaže Adžić i poručuje da je privredna zona Nova Topola jedna od razvijenijih zona u regionu.

Adžić ističe da žele ravnomjeran razvoj grada i da privredna i poljoprivredna gazdinstva ostaju u svojim mjestima.

Zaštita životne sredine?

"Imali smo strategiju prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda i dobili smo značajan grant u iznosu od 14,5 miliona evra da završimo rekonstrukciju primarnog kanalizacionog sistema i njegovu dogradnju. Izgradnju oko 30 km sekundarne kanalizacione mreže izgradnja glavnog gradskog pročišćivača kojim bi zaštitili prostor vodoizvorišta, ali bi bili i jedna od rijetkih lokalnih uprava koja bi imala na kompletnom prostoru grada i prigradskih područja riješeno pitanje prikupljanja i pročišćavanje otpadnih voda", kaže Adžić.