Region u novoj godini sa starim izazovima

12:17, 07.01.2018.
Thumbnail

U regionu se iskristalisalo nekoliko kriznih tačaka, a jedna od glavnih je politička kriza u BiH, gdje je došlo do postepenog urušavanja sistema vlasti i političke scene, a što ima i direktnog uticaja na stalno kreiranje tenzija između BiH, Hrvatske i Srbije, ocjenjuje Srećko Latal, regionalni urednik BIRN-a i organizacije SOS u BiH.

Sličnog su uvjerenja, da region u 2018. ulazi sa starim izazovima, i drugi analitičari, koji ukazuju na krhke odnose među zemljama i na otvorena pitanja, uz ocjenu da je teško prognozirati da li će evropski put, kome teže zemlje kandidati, biti "medijator" za zatvaranje bar nekih sporova ili će se i dalje više govoriti o tačkama neslaganja.

Više događaja u 2017. godini "potreslo" je region, ali na stolu su, sve vrijeme, i dalje granični sporovi, pitanja vezana za posljedice ratova, poput nestalih i raseljenih, te prava manjina.

Imajući u vidu sve to, ali i "izoštren" sukob interesa velikih na našim prostorima, može se reći, uvjeren je sociolog Vladimir Vuletić, da se nalazimo u najtežim vremenima od 1948. godine.

U takvim okolnostima, srpska administracija, kaže Vuletić, treba da istraje u odluci da ne odgovara na provokacije.

Po njemu, može doći do "susretanja želja" velikih sila na ovom prostoru, a vjeruje i da postoji neka vrsta "osmišljene" strategije da Srbija mora u svakom smislu da bude oslabljena i marginalizovana.

Bivši ambasador SAD u Srbiji Vilijam Montgomeri, pak, ocjenjuje da će Srbija u 2018. godini imati vitalnu ulogu u sprečavanju eskalacije bilo kakvih regionalnih sukoba.

Važno je, kaže, da se Srbija izdigne iznad situacije, da ne odgovara ne neizbježne provokacije političkih aktera u drugim zemljama regiona i da nastavi da se zalaže za pomirenje.

Po njegovom mišljenju, ovo će biti vreme ispita za rukovodstva svih zemalja, a mozda posebno Srbije, imajući, kaže, u vidu njenu veličinu i jedinstvenu poziciju. "I da napomenem da EU i SAD nesvijesno rade na uništavanju Briselskog dijaloga, stavljajući teret ispunjavanja uslova suštinski na Srbiju, pri čemu ne vrše podjednak pritisak na kosovske Albance", rekao je nedavno Montgomeri.

Odnosi između Srbije i Crne Gore su naizgled dobri, kaže za Tanjug Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, jer se, kaže, ako se malo više "zagrebe" može otkriti mnogo praktičnih i otvorenih pitanja.

"Odavno se spekuliše i o kvalitetu ličnih relacija lidera dvije države. Podsjetila bih da Vučić nikada nije bio u zvaničnoj posjeti u Crnoj Gori. Ja u tome čitam izvjesnu poruku", kaže ona.

Ne vidi da se sudski proces koji se tamo vodi i delom protiv jednog broja državljana Srbije otvara kao posebno pitanje, čak je, ističe, mnogo više iznetih navoda o saradnji dvije zemlje.

"Evropske integracije ostaju jedini motor reformskih i drugih iskoraka, kakvih takvih, u regionu, pa i kada je reč o pomirenju", rekla je Uljarević.

Ona je ocijenila da odnosi u regionu ostaju opterećeni sa mnogo nerazjašnjenih pitanja, a njen utisak je da ne postoji politička volja da se ona razjasne i da se na otvoren način priča o problemima.

Politički analitičar iz Hrvatske Davor Ðenero kaže da aktuelna administracija u Zagrebu ne vidi Hrvatsku kao dio zapadno-balkanskog regiona, nego na taj prostor gleda kao na svoje susjedstvo.

"Zagreb perspektivu odnosa na Balkanu vidi u pristupanju susjednih država EU, ali takvom pristupanju u kome će predpristupni proces i usvajanja ''acquisa'' biti ozbiljno shvaćeni", kaže on.

Smatra da je šteta što je izgubljena šansa da se region konsoliduje unutar NATO saveza, a kada je riječ o odnosima između Srbije i Hrvatske - vjeruje da će oni ostati "zamrznuti".

Srećko Latal ocenjuje da odnosi između država na Balkanu već duže vrijeme imaju "ciklični karakter", gdje se svako malo smjenjuju nove krize, smirivanje situacija, pa ponovno otvaranje kriza.

"Jedan od glavnih razloga za to je postepeno jačanje konzervativnih struja u svim zemaljama, što je, takođe, u skladu sa trendovima u ostatku Evrope. Drugi bitan razlog je slabljenje uticaja EU i ideje daljeg proširenja na Balkan u realnim terminima", rekao je Latal za Tanjug.

On ističe da je jedna od ključnih kriznih tačaka u regionu politicka kriza u BiH, gdje je, kaže, došlo do postepenog urušavanja sistema vlasti i političke scene, a što ima i direktnog uticaja na stalno kreiranje tenzija između BiH, Hrvatske i Srbije.

Tu su, kaže, i etno-politički odnosi u Makedoniji, koji su se smirili nakon formiranja nove vlade, ali jos nisu ni blizu u potpunosti riješeni.

"Treba spomenuti i neriješene odnose između Srbije i Kosova...U posljednje vrijeme su sve problematičniji i odnosi između Hrvatske i gotovo svih njenih susjeda, što je pre svega rezultat jačanja konzervativnih struja u Hrvatskoj ali i katastrofalne unutrašnje i spoljne politike Hrvatske", kaže Latal.

Situacija u Crnoj Gori i Albaniji u ovom trenutku izgleda mirno, ali, kaže, to je samo privid, jer i u tim zemljama postoje ozbiljni problemi i izazovi, dodao je on i zaključio da Balkan, kao i Evropa i ostatak svijeta u 2018. godini ulazi u veliku neizvjesnost.

Navodeći da EU prolazi kroz proces vlastitog preispitvanja i reforme, Latal ocijenjuje da ta zajednica neće biti u stanju da ponudi bilo kakav konkretniji plan za Balkan dok se taj proces ne završi i da ćemo najvećim dijelom biti "prepušteni sami sebi".

(Tanjug)