Izborni zakon BiH, zagrijao je strasti i u sinoćnjem Apostrofu ATV-a. Od svog stava opet niko nije odstupio ni milimetar.
Hrvati postojeći sistem nazivaju diskriminatorskim, Bošnjaci takvim smatraju HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona, a Srbe brine ko ugrožava RS. Od pitanja ko bi i na koji način trebalo da bira predstavnike tri naroda u državnim institucijama, priča je otišla drugim tokom, i to ko o kome u BiH treba više da brine. Hrvati o Hrvatima, Bošnjaci o Srbima, Srbi o Bošnjacima i Hrvatima, i tako u krug.
"Često se čuje, pogotovo iz usta Bošnjaka, kako se Hrvati u Hercegovini ne brinu za Hrvate u Posavini, ja mislim da niko ne brani Bošnjacima da se i oni brinu o Hrvatima u Posavini", rekao je Tvrtko Milović,urednik portala Dnevnik.ba.
"O pruženoj ruci i vašoj zaista toj dobroj namjeri, ste iskazali u četiri kantona, gdje su Hrvati u većini, čak srpski narod nije ni konstitutivan", kaže Mujo Hadžiomerović,predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS.
Ime Željka Komšića, koji je kandidaturu za člana Predsjedništva najavio i ove godine, izgovoreno je nekoliko puta. On je uvreda za sva tri naroda u BiH, i ne zastupa ničije interese, a naročito ne hrvatske u čije se ime bira, poručuje Tvrtko Milović. U tome, kaže, i jeste problem izbornog sistema BiH, u kom hrvatske funkcionere biraju Bošnjaci. Dok Hadžiomerović tvrdi da je bilo i gorih, potpredsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, dodaje da niko ne bi trebalo da bira tuđe predstavnike.
"Željko Komšić je inače čovjek krize. Kad god se on puno aktivira, znači da je neka kriza, on je za krizni menadžement. Jednostavno dok god se mi ne dogovorimo da jedni drugima ne smijemo da biramo autentične predstavnike, da mi ne namećemo Hrvatima Željka Komšića", rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS.
Konkretan prijedlog stiže od urednika spoljne politike američkog “Kronikla”, Srđe Trifkovića. BiH je, kaže, kritična zajednica i u uređenju izbornog zakona, treba da se ugleda na druge zemlje.
"Konkretno, kako se recimo u SAD svjesno manipuliše rasporedom geografskih granica između kongresnih distrikta, da bi se obezbijedila numerička zastupljenost afroamerikanaca koje odgovara njihovom procentu u stanoništvu u cjelini", kaže prof, dr Srđa Trifković, urednik magazina "Chronicles".
Jedino oko čega je bilo saglasnosti jeste već ponovljena tvrdnja da bi konačno rješenje trabalo da ispoštuje zahtjeve svih konstitutivnih naroda.
