Snimanje serije "Alija", na kojoj su radila i dva turska istoričara koji su prikupljali građu, počelo je prošlog petka, 4. avgusta, saopšteno je na današnjoj konferenciji za štampu u Sarajevu.
Kako je rečeno, priča neće biti fokusirana isključivo na Aliju Izetbegovića. Pojavljivaće se i veliki broj drugih ličnosti - članovi porodice, prijatelji i saradnici.
"Pazio sam da učešće ljudi iz Turske i BiH bude podjednako i zato smo angažovali režisera Ahmeda Imamovića koji je našu ponudu prihvatio s oduševljenjem", rekao je producent Mehmet Hakan Sancaktutan.
On je dodao da će u seriji bizi obrađen i ideološki profil Alije Izetbegovića.
"Mi kao porodica insistiramo na tome da se njegov lik precizno prikaže, o čemu će se posebno brinuti moja sestra Sabina Berberović i njena kćerka Nađa", rekao je Bakir Izetbegović i dodao kako su Turci u Aliji prepoznali sve vrijednosti koje i oni sami imaju i cijene.
Kćerka Alije Izetbegovića je rekla kako je dosad pročitala prve tri epizode i bila na dva seta. Zadovoljna je scenarijem, ali ističe da su morali ublažiti pomalo idealističnu sliku Alije, kako je prikazan u prvim verzijama scenarija.
"On je izgledao kao jedan veliki dobrica, jedan čovjek koji je sav satkan od ogromnog strpljenja i veoma emotivan. Mi smo tu sliku pokušali učiniti realističnijom", rekla je Sabina, dodajući kako oni ne pišu scenario, već imaju samo relativan uticaj, da se stvari predoče vjerno.
Režiser Ahmed Imamović je rekao da mu je najviše odgovaralo to što su mu producenti ostavili slobodu i rekli da odradi svoj posao najbolje što umije.
Inače, turska mini serija o životu Alije Izetbegovića snima se na lokacijama u Sarajevu, Mostaru, Tarčinu, Blagaju, Konjicu i Počitelju, a turski mediji javljaju ko će glumiti likove članova ove porodice.
Serija od šest epizoda obuhvata period od Alijine rane mladosti 1944. pa sve do smrti, 2003. godine, a lik najstarijeg Izetbegovića oživjeće glumci Burak Poyraz (u mladosti) i Yurdaer Okur (starije godine).
U novoj seriji, Alijinu suprugu Halidu glumiće Görkem Yeltan, sina Bakira Izetbegovića Berke Üzrek, snahu Sebiju Fatoş Kabasakal, a kćerku Sabinu Izetbegović Dilşad Çelebi. Planirano je da snimanje serije traje 75 dana, najavljeno je iz Ambasade Turske u BiH.
[gallery ids="529047,529048,529049"]
Dok je u svijetu običaj da se film ili serija komentarišu tek pošto se pojave pred gledalištem, na Balkanu buru izaziva i sama najava snimanja određenog djela.
Tako je i sa najavom turske državne televizije TRT o snimanju serije o životu Alije Izetbegovića.
"Različiti narodi na Balkanu, čak i u okviru istog naroda, na istorijsku ulogu Alije Izetbegovića gledaju drugačije", kaže pisac i novinar Muharem Bazdulj, i dodaje da je "životopis Alije Izetbegovića uzbudljiv".
"Izetbegović je dva puta bio u zatvoru, jednom kao vrlo mlad, drugi put u poodmaklim godinama. Potom je postao predsjednik Predsjedništva dijela jedne složene države, koja je u jednom trenutku postala nezavisna, a to osamostaljenje pratio je brutalan rat u kome su se desili brojni zločini", navodi Bazdulj.
Istorijski gledano, Izetbegović je zanimljiva figura, kaže Bazdulj.
Sve zavisi, dodaje Bazdulj, kako će lik Alije Izetbegovića biti prikazan.
„Na bošnjačkoj sceni, uglavnom se o njemu pišu hagiografije, iako je nedavno izašla knjiga publiciste Mustafe Čengića koja je vrlo kritična prema njegovoj istorijskoj ulozi“, kaže Bazdulj.
Lik Alije Izetbegovića bio bi vjerovatno interesantan za objektivnu obradu, kaže pisac Vladimir Kecmanović.
„Međutim, sve što čujem o tom projektu, ne obećava objektivnost, već pre propagandno — igrani program“, dodaje Kecmanović.
Za doktora Neleta Karajlića, lidera legendarnog benda Zabranjeno pušenje i autora „Top liste nadrealista“, tačno je da je Alija Izetbegović zanimljiva ličnost, neko ko je snosio visok stepen odgovornosti za sve što se dešavalo u Bosni i, kako kaže, za sve ono što će tek da se desi u Bosni.
„Sa te strane možemo da ga gledamo iz sto uglova. Ono što je mene kao autora ’Nadrealista‘, u ono vrijeme kada smo mi radili, a kada je on tek dolazio na vlast, kod njega zainteresovalo, jeste prozor jednog naroda kroz koji je on gledao. On je bio, u stvari, oličenje mentaliteta, ne samo muslimanskog življa u BiH, nego i šire. Jer, mi manje ili više nismo mentalitetom odmakli jedni od drugih“, kaže Karajlić.
„Alija je, opet, sa druge strane, imao to nešto što taj narod oličava u svakom pogledu, a to je tvrdoglavost i, naravno, ona neprevaziđena bosanska pokvarenost u kojoj pričaš jedno, misliš drugo, radiš treće, u kojoj se njih trojica, Radovan, on i Pepi Kljujić drže za ruke tri dana pred izbore, da bi šest meseci nakon izbora jedan drugom vadili oči. To je ono što je u njegovoj psihološkoj strukturi jasno vidljivo“, objašnjava Karajlić.
Sam Imamović, za koga Bazdulj kaže da nije obožavalac lika i dela Alije Izetbegovića, rekao je da serija „Alija“, kako glasi naslov projekta, neće Izetbegovića tretirati kao političara, već želi da sagleda Izetbegovića kao oca, roditelja, suparnika u šahovskoj partiji, ali i suparnika za pregovaračkim stolom.
Na to Karajlić odgovara smijehom.
„Kao da kaže da će govoriti o slastičarni, ali ne o kolačima. To ne može da se napravi da ne bude propaganda, jer u Bosni je sve propaganda, a i danas je na planeti sve propaganda. Da pravite film o zaštiti životne sredine, on postaje propaganda. Ono što je jasno je da se kroz priču o Aliji Izetbegoviću vjerovatno želi baciti posebno svjetlo na istoriju te nesrećne zemlje, koje će sigurno navijati za onu stranu koja se ne poklapa sa mojim mišljenjem“, kaže Karajlić.
Prema rečima Muharema Bazdulja, biće zanimljivo videti kakva će biti interakcija između Imamovića, koji je, kako Bazdulj kaže na osnovu onoga što je Imamović do sada radio, istinski umjetnik i turskih producenata koji vjerovatno očekuju neku vrstu hvalospjeva Aliji Izetbegoviću.
(klix.ba, Sputnjik)
