Petronijević: Na pretresu dokazujemo da Karadžić nema veze sa Srebrenicom

10:21, 21.04.2018.
Thumbnail

Pretres zbog žalbe u predmetu Radovana Karadžića pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove u Hagu (Haški mehanizam) biće održan u ponedjeljak i utorak, 23. i 24. aprila.

Odbrana se nada da će uspjeti da dokaže nepostojanje veze Karadžića sa dešavanjima u Srebrenici, što bi uticalo na visinu presude.

Član Karadžićevog tima odbrane advokat Goran Petronijević ističe da će na ovom pretresu usmeno biti prezentovani stavovi odbrane i tužilaštva o međusobnim žalbama i odgovorima.

"Najveću nadu polažemo upravo u prekid bilo kakve veze Karadžića sa događajima u Srebrenici. Jer, ako se to dokaže, a mi smatramo da smo to pokazali i dokazali i da sada samo sa pravnog stanovišta preispitujemo odluku prvostepenog vijeća, onda oni ne mogu ostati bez intervencije u visini presude", pojašnjava Petronijević.

On naglašava da se odbrana sada ne bavi bazom zločina o Srebrenici, nego insistira na nedostatku individualne veze, odnosno veze individualne odgovornosti Karadžića sa funkcije na kojoj je bio i nekih značajnih navoda iz prvostepene presude, prvenstveno o Srebrenici. Petronijević navodi da je akcenat na nedostatku uzročno-posljedične veze i bilo kakve uloge ili saznanja Karadžića o Srebrenici. On podsjeća da se u fazi prvostepenog postupka odbrana bavila Srebrenicom kao bazom zločina, odnosno razbijala čitavu priču o Srebrenici i tražila da se, između ostalog, utvrdi šta se dogodilo, kao i koliko je ljudi tačno stradalo.

Petronijević navodi da je cilj bio da se pokaže da ta priča o ogromnom broju ubijenih u Srebrenici nije tačna, da je broj znatno manji, te da su u njega ubrojani svi koji su stradali u sukobima, zasjedama, međusobnim obračunima, kao i oni koji su poginuli tokom 1992, 1993 i 1994. godine na tom prostoru.

"Tada smo se bavili nedostatkom bilo kakve genocidne namjere ili bilo čega, kao i opovrgavanjem same kvalifikacije tog djela kao zločina genocida. To smo sve radili u prvostepenom postupku", napominje Petronijević.

Sada u ovom postupku odbrana se uglavnom bavila prekidom individualne odgovornosti, odnosno veze između individualne odgovornosti Karadžića i onog što sudsko vijeće smatra da se desilo.

Petronijević objašnjava da odbrana sada učvršćuje stav prvostepenog sudskog vijeća u vezi sa oslobađanjem Karadžića od optužbi za navodni genocid u opštinama, smatrajući da je on apsolutno ispravan, ali isto tako napada njihove stavove u osuđujućem dijelu presude. On je napomenuo da će poslije ovog žalbenog pretresa uslijediti samo statusne konferencije sve do izricanja konačne presude, što bi, prema predviđanjima odbrane, moglo uslijediti do kraja godine.

Govoreći o žalbenom pretresu, Petronijević je objasnio da je to procedura usmenog izjašnjavanja, koja je samo jedna vrsta kratkog iznošenja već poznatih stavova odbrane i tužilaštva.

"Prezentacija će biti relativno kratka, odnosno, prema našim informacijama, tri časa za tužilaštvo i tri časa za odbranu. Možda, eventualno, uz neko još dodatno razjašnjenje, ako sudskom vijeću bude potrebno", navodi on.

Prezentaciju žalbe će u jednom dijelu iznijeti glavni Karadžićev advokat Piter Robinson, a u drugom će to učiniti sam Karadžić.

Pretres će biti održan u sudnici i zgradi Haškog mehanizma, u skladu s nalogom o rasporedu koji je izdalo Žalbeno vijeće. Žalbeni pretres će početi uvodnom riječju Teodora Merona, predsjedavajućeg sudije u tom predmetu, nakon čega će Karadžić i tužilaštvo iznijeti svoje usmene argumente o žalbi.

Karadžić je u decembru 2016. godine uložio žalbu Haškom tribunalu na presudu, prema kojoj je osuđen na 40 godina zatvora.

(Srna)