Već neko vrijeme je uvreženo mišljenje kako Hrvati najčešće emigriraju u zemlje zapadne Evrope poput Njemačke i Irske.
Uvođenjem evra taj trend bi mogao da se promijeni, tvrde stručnjaci. Prema tome bi nove destinacije "trbuhom za kruhom" mogle da postanu zemlje poput Češke i Slovačke.
Proces uvođenja evra izvršiće dalji pritisak na smanjenje plata u javnom sektoru, a tu treba biti oprezan i selektivan jer može doći do daljeg odlivanja kvalitetnijih kadrova iz javnog sektora, upozorenje je Željka Lovrinčevića, analitičara Ekonomskog instituta, piše Novi list.
Lovrinčević je iznio sažetu analizu gorućih ekonomskih problema u Hrvatskoj, utvrdivši da se javne finansije stabilizuju jer na strani prihoda imaju višak od pet milijardi usljed poreske reforme, a da se rashodna rasteretila zbog smanjenja troška kamata na javni dug koji se obnavlja po nižim stopama, što ocjenjuje dobrim.
"Ipak, privatizacija, "outsourcing" i reformski zahvati (osim poreske reforme) su zaustavljeni, a plate brutalno smanjene pa bi Hrvatskoj moglo da se desi da destinacije za emigriranje postanu i Češka i Slovačka, i druge zemlje koje to nikad prije nisu bile. Proces uvođenja evra izvršiće dalji pritisak na smanjenje plata u javnom sektoru, a tu treba biti oprezan i selektivan jer može doći do daljeg odlivanja kvalitetnijih kadrova iz javnog sektora", upozorio je.
Dodaje kako bi njegovo ješenje bilo uvođenje sezonskog sistema cijena što bi značilo da se počne uzimati u obzir da je Hrvatskoj treći privredni kvartal najjači, zbog turizma. To bi značilo da bi u tom periodu cijene bile nešto skuplje, a poskupile bi i putarine, kao i sezonske takse.
Dalje, predlaže i poskupljenje sezonske vrste usluga, da cijena vode bude viša jer se tada više troši, a to uključuje i lokalne cijene, javna preduzeća, struju, sezonsko zapošljavanje, itd.
"Javni sektor treba tu da radi što i privatni, oporezovati više potražnju koja je neelastična, a to je turistička potražnja. Što se tiče sezonskog zapošljavanja, otvara se pitanje osmišljene selektivne imigracione politike. "Baby boomeri" idu u penziju, puno mladih odlazi pa nam fali ljudi za rad, međutim tu dobro treba profilisati što nam treba. Potrebno je dakle ubrzati reforme u svim ministarstvima, posebno penzione i zdravstvene, a ne čekati na saglasnost, jer to vodi unedogled. Ako se za sve traži kompromis, postavlja se pitanje šta će nam vlada. Treba preuzeti rizik i donijeti odluku. Mnogo je neizvjesnosti na proračunu. Pitanje je koliko će trajati slučaj Agrokor, a tu su i međunarodni arbitražni sporovi. Potrebno je definisati strateške ciljeve bar do 2025., nedostaje nam jasna vizija, jasni privredni ciljevi", upozorio je, a piše Novi list.
