Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije danas prihvatio zahtjev delegata Kluba hrvatskog naroda da po hitnom postupku bude razmatran Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o krivičnom postupku BiH.

Protiv ovog prijedloga glasali su delegati iz reda srpskog i bošnjačkog naroda, a za su bili hrvatski delegati.

Dom naroda donio je odluku da ovaj prijedlog zakona bude razmatran po skraćenom postupku.

U okviru rasprave o ovoj tački dnevnog reda većina delegata bila je protiv hitne procedure usvajanja ovog zakona.

Delegat iz reda srpskog naroda Sredoje Nović /SNSD/, iznoseći razloge zašto je protiv hitne procedure, rekao je da bi usvajanje ovog zakona u redovnoj ili skraćenoj proceduri omogućilo kvalitetno rješenje.

On je naglasio da u ovom zakonu ima nekoliko pitanja koja bi, prema mišljenju stručnjaka i Vlade Republike Srpske, trebalo preoblikovati.

"U prilici smo da ozbiljan i sistemski zakon usvajamo po hitnom postupku i da se o njemu preglasavamo, a da za par dana o sličnom ili gotovo istom zakonu ponovo glasamo. Bojim se da oba zakona neće biti usvojena, čime se šalje loša poruka javnosti i međunarodnoj zajednici", ukazao je Nović.

I delegat iz reda hrvatskog naroda Martin Raguž /HDZ 1990/ smatra da je u ovom trenutku možda najracionalnije rješenje da ovaj zakon ide u redovnu proceduru i da se traži rješenje koje bi bilo usvojeno u oba doma.

Mario Karamatić iz HSS-a založio se da zakon bude usvojen po hitnom postupku da ne bi došlo do pravnog vakuuma, zbog čega ne bi mogle da budu sprovođene istrage.

On je predložio da danas zakon bude usvojen, a da se kasnije poboljšava amandmanima.

Delegat iz reda bošnjačkog naroda Halid Genjac /SDA/ smatra da ovaj zakonski prijedlog ne doprinosi borbi protiv korupcije i kriminala.

Prijedlog zakona, koji su podnijeli delegati LJilja Zovko, Bariša Čolak, Zdenka Džambas, Mario Karamatić i Martin Raguž, identičan je prijedlogu izmjena Zakona o krivičnom postupku koji je predložilo Ministarstvo pravde BiH, a koji prošlog mjeseca nije dobio podršku Savjeta ministara.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša pojasnio je ranije da je riječ o odluci Ustavnog suda BiH koja je donesena prije osam mjeseci na apelaciju tada predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Borjane Krišto i u kojoj su pojedine odredbe Zakona o krivičnom postupku i Zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji proglašene neustavnim, uz ocjenu da se krše ljudska prava.

On je upozorio da bi u slučaju nereagovanja, Ustavni sud BiH mogao da stavi van snage odredbe Zakona o krivičnom postupku, što bi izazvalo tešku pravnu situaciju za sve građane BiH.

Prijedlog izmjena ovog zakona sličan je prijedlogu koji u Predstavničkom domu predlaže poslanik SDA Amir Fazlić, ali je suštinska razlika u obuhvatu primjene zakona, a praktično to bi značilo da se izmjenama zakona definišu samo krivična djela koje tretira Krivični zakon BiH, ali ne i krivični zakoni entiteta.

(Srna)