Prvi preliminarni rezultati su ohrabrujući, čini se da bi nova terapija, koju je nedavno odobrila Američka agencija za hranu i ljekove, mogla da bude efikasna. Studije su potvrdile da ljudi sa migrenama u većem procentu imaju uočene promjene na mozgu.
Svako ko je bar jednom u životu imao migrenu tvrdi da nema gore glavobolje. Pulsirajući bol, obično samo na jednoj strani glave, sa mučninom i povraćanjem zna da potraje i 72 sata. Podaci pokazuju da od migrena pati čak do 20 odsto populacije - samo u Evropi 65 miliona ljudi bar jednom godišnje mora da liječi nesnosnu migrenoznu glavobolju.
Nauka još nije načisto ni šta je uzrok ovim glavoboljama, niti šta sve mogu da budu okidači. Ozbiljne migrene, naročito ako su učestale, ne samo da utiču na pacijente, već i na njihov porodični, seksualni i poslovni život. Istraživanja pokazuju da pacijenti sa migrenama, osim što trpe jake bolove, prilikom napada postaju nervozni, lako “pobjesne” na članove porodice, a kasnije ih grize savjest zbog takvog ponašanja prema bližnjima.
Čak je i Svjetska zdravstvena organizacija migrenu proglasila jednom od najviše onesposobljavajućih hroničnih bolesti, koja dovodi do gubitka kontrole svakodnevnog života i negativno utiče na lični, socijalni i profesionalni život pacijenta.
Okidača za migrenu ima mnogo, i razlikuju se od osobe do osobe. Kod većine su to glad, izmjena režima sna, nedovoljno sna, nedostatak magnezijuma, određena hrana ali i hormonski status. Ali, mehanizme koji dovode do migrene, kao i tačne uzroke, naučnici nisu još u potpunosti razotkrili. To je razlog promenljivog uspjeha u liječenju migrene - uprkos moćnim ljekovima koji mogu da suzbiju bol. Oni su efikasni samo ako se daju na vrijeme, na samom početku napada. Naučnici do sada nisu našli načine da utiču na učestalost migrenoznih napada, koja kod nekih ljudi može da bude tako velika, da su dobar dio mjeseca onesposobljeni za svakodnevni život.
Najnovija istraživanja su potvrdila da kod osoba sa migrenom, kako onih koji imaju takozvanu auru, tako i onih koji je nemaju, skeniranja pokazuju promjenu u strukturi mozga.
Poslednja istraživanja su uključila analizu 19 studija o migrenama. Sve su koristile neke od dijagnostičkih metoda snimanja, i sve su potvrdile da ljudi sa migrenama u većem procentu imaju uočene promjene na mozgu, od onih koji nemaju ove bolne glavobolje.
Ali, naučnici, poput Alona Mogilnera, neurohirurga iz Njujorka pitaju se da li abnormalnosti uočene na magnetnoj rezonanci glave znače da pacijenti imaju migrene zbog promjena na mozgu, ili promjene na mozgu nastaju zbog ovih glavobolja?
Većina ljekara zastupa stav da pacijenti ne treba da se brinu oko ovih promjena, i da ovo otkriće ima veći značaj za rad na novim ljekovima protiv migrene, nego za tok bolesti.
Nedavno je Američka agencija za hranu i ljekove odobrila eksperimentalni lijek, koji bi mogao da pomogne u prevenciji migrena, naročito kod osoba koje imaju bar nekoliko migrenoznih napada mjesečno. Dva ljeka, od kojih se jedan daje intravenozno, a drugi injekcijom, dio su novog pristupa prevenciji migrena.
U pitanju su monoklonalna antitjela, koja ciljaju mali protein kalcitonin peptid (CGRP) povezan sa genima. Istraživanja su pokazala da je ovaj protein okidač za migrenu.
Rezultati studije pokazali su da su pacijenti imali za 66 odsto manje napada migrene pet do osam nedelja poslije samo jedne doze lijeka čije je ime za sada ALD403. U drugom ispitivanju, pacijenti koji su primili injekciju, prijavili su slično poboljšanje tri mjeseca poslije dvonedeljnog tretmana lijekom. Ali, ovi rezultati, objavljeni na godišnjem sastanku Američke akademije za neurologiju, preliminarni su. Kako sami priznaju, ljekari su još pod velikim stresom dok pokušavaju da daju odgovore na mnoga postavljena pitanja.
Ipak, pacijenti sa migrenom mogu da se nadaju da će ovaj lijek u razvoju uskoro moći da im olakša muke, kaže dr Piter Godsbaj, neurolog sa Univerziteta u Kaliforniji, koji je radio na obe studije, prenosi portal eb md. Trenutno se za prevenciju migrene koriste ljekovi razvijani za neke druge bolesti. To se prije svega odnosi na antidepresive, ljekove za povišeni pritisak i ljekove protiv neuroloških napada.
S druge strane, lijek koji cilja na CGRP je prvi lijek napravljen specijalno za prevenciju migrene. Prvi preliminarni rezultati su veoma ohrabrujući, i čini se da bi ovi lijekovi mogli da budu veoma efikasni.
Kliničko testiranje je uključilo 163 pacijenta koji su nasumice primali ALD403, ili placebo infuziju. Prije tretmana, svi pacijenti su imali migrenu pet do čak 14 dana mjesečno. Pet do osam nedelja kasnije, pacijenti koji su uzimali lijek imali su 5 do 6 dana sa migrenama manje tokom jednog mjeseca. Zanimljivo je i da je grupa koja je primala placebo, osjetila poboljšanje stanja.
Akupunktura i masaža
Osim lijekova koji se uspješno koriste za suzbijanje bolova, mnogi pacijenti primenjuju i druge metode kako bi olakšali sebi. Izbacuju iz ishrane namirnice za koje primjete da su okidač napada migrene (najčešće čokolada, jaja, citrusno voće, kvasac, meso). Neki ubacuju razne suplemente poput riboflavina, magnezijuma, koenzima 10, omega 3 ribljeg ulja. Ima i onih koji isprobavaju alternativne metode poput akupunkture, biofidbek terapije i masaže, sa promenljivim uspjehom.
