Rezultate magnetne rezonance srca 100 lica oporavljenih od zaraze virusom korona doktori su uporedili sa rezultatima iste pretrage obavljene na 100 osoba koje nisu bile zaražene.

Prosječna starost ispitanika bila je 49 godina, a dvije trećine bolesnika oporavilo se kod kuće.

Nakon nešto više od dva mjeseca, među pacijentima koji su ozdravili uočena je veća vjerovatnoća razvoja srčanih problema u odnosu na ostale ispitanike iz kontrolne grupe.

Pokazalo se da su kod znatne većine pacijenata, njih 78, nastala ozbiljna oštećenja srčanog mišića, poput onih koja se javljaju nakon srčanog udara.

Šezdeset i sedam pacijenata oporavljalo se kod kuće, a stanje 33 pacijenta zahtijevalo je hospitalizaciju.

"Riječ je o relativno mladim i zdravim pacijentima od 45 do 53 godine koji su se razboljeli u proljeće. Mnogi od njih upravo su se vratili sa skijaškog odmora i niko od njih nije mislio da ima problema sa srcem", navodi kardiolog Univerzitetske bolnice u Frankfurtu Valentina Puntman, koja je i vodila studiju.

Činjenica da su se kod 78 oporavljenih /od 100/ razvili ozbiljni srčani problemi ukazuje na to da bolest kod većine ostavlja posljedice na srčani mišić iako ne postoje uobičajeni simptomi srčanih bolesti, poput bola u grudima koji prati anginu pektoris.

Puntmanova smatra da bi, čim se pacijentu dijagnostikuje kovid-19, trebalo odmah početi sa praćenjem stanja srčanog mišića.

Čitav naučni rad na engleskom jeziku možete pročitati OVDJE.

U drugoj studiji, analizirani su nalazi obdukcije 39 osoba umrlih na početku pandemije i čija je prosječna starost bila 85 godina. Kod njih 24 otkriven je visok nivo prisustva virusa u srčanom mišiću.

"Kod pacijenata sa veoma teškom kliničkom slikom uočeni su znakovi viralne replikacije", rekao je kardiolog Univerzitetskog centra za kardiovaskularni sistem u Hamburgu Dirk Vesterman.

Rezultati obje studije upućuju na to da bi kod mnogih pacijenata koji su preboljeli kovid-19 moglo doći do srčanih problema i zastoja rada srca - odnosno do stanja u kome ono ne može ispumpati dovoljnu količinu krvi kako bi zadovoljilo potrebe svih dijelova tijela za kiseonikom i hranjivim materijama.

Prerano je govoriti o tome jesu li oštećenja u pacijenata koji se oporavljaju od kovida-19 prolazna ili trajna, ali kardiolozi su zabrinuti.

Od početka pandemije, osobe sa kardiovaskularnim problemima, poput visokog krvnog pritiska, bolesti koronarnih arterija ili zastoja srca, znaju da su izložene većem riziku od infekcije i smrtnog ishoda.

Veza između kovida-19 i stvaranja krvnih ugrušaka pojavila se kasnije, nakon što su ljekari počeli sa virusom da povezuju plućnu emboliju, te moždani i srčani udar.

Kompletan naučni rad, takođe na engleskom jeziku, možete pročitati OVDJE.