To je rekao dr Aleksandar Bezmarević, neurolog, koji je objasnio da je za neometano funkcionisanje mozga potrebno stalno dopremanje kiseonika i hranljivih materija putem krvi, a da kada se krvni sud zapuši ugruškom ili dođe do pucanja njegovog zida, nastaje oštećenje mozga i smrt moždanih ćelija, to jest moždani udar.

"U prvom slučaju govorimo o ishemijskom, a u drugom o hemoragijskom moždanom udaru. Inače, to oboljenje nastaje iznenada, a simptomi su odmah vidljivi i zavise od lokalizacije i težine oštećenja mozga. Osoba tako može da doživi trnjenje ili slabost dijela tijela, iskrivljenost polovine lica, otežan govor ili otežano razumijevanje tuđeg govora, smetnje vida, vrtoglavicu, povraćanje, nestabilnost pri hodu ili potpunu nemogućnost kretanja", istakao je dr Bezmarević.

Prema njegovim riječima, podaci o moždanom udaru su veoma zabrinjavajući, naime, čak svaki šesti čovjek doživi neki vid moždanog udara tokom života.

"U svijetu se na svake dvije sekunde neko suoči s tim teškim stanjem, a svakih pet sekundi neko od njega umre. To je drugi uzrok smrtnosti u nerazvijenim zemljama, treći u razvijenim, a ubjedljivo prvi uzrok invalidnosti. Svijet je prepoznao taj problem, ne samo kao medicinski već i kao ekonomsku katastrofu, pa je i Deklaracijom UN koja je usvojena u oktobru 2011. pokrenuta svjetska kampanja za borbu protiv moždanog udara. Međutim, situacija u Srbiji je posebno zabrinjavajuća. Statistika nas stavlja u sam vrh po broju oboljelih, što govori o katastrofalnom zdravstvenom stanju naše nacije", naglašava ovaj stručnjak.

Oko 30.000 osoba godišnje, odnosno jedna osoba na svakih 20 minuta doživi moždani udar, a svakih sat vremena jedna od njega umre. Više od 20 odsto oboljelih su mlađe osobe, radno sposobne, čija invalidnost znatno opterećuje sve segmente društva. Posljednjih dvadesetak godina terapija moždanog udara veoma je napredovala i moždani udar je, od nihilističkog stava koji se prema njemu zauzimao, postao urgentno stanje, baš kao i srčani udar.

„Vrijeme je mozak“ - svjetska je krilatica za trombolizu. Prva tri sata od početka pojave simptoma su najbitnija jer se trombolitička terapija može primijeniti samo tada. I zato, da bi lijek mogao da pomogne, veoma je važno znati simptome moždanog udara, na vrijeme ih prepoznati i odmah pozvati Hitnu pomoć. Uprkos terapijskim mogućnostima i novinama, prevencija daje ubjedljivo najbolje rezultate. Studije pokazuju da se čak do 80 odsto moždanih udara može spriječiti. Pod prevencijom se podrazumijeva otkrivanje i liječenje faktora rizika kao što su arterijska hipertenzija, dijabetes, povišene masnoće u krvi, srčane bolesti, fizička neaktivnost, pušenje, korišćenje opojnih droga, kao i upotreba alkohola", objasnio je dr Bezmarević.

Faktori rizika na koje se može uticati

- POVIŠEN KRVNI PRITISAK - osobe s povišenim krvnim pritiskom su u triput većem riziku da dožive moždani udar, pa dobra regulacija krvnog pritiska smanjuje rizik za 36 do 42 odsto
- ŠEĆERNA BOLEST - dvaput povećava rizik od dobijanja moždanog udara
- PUŠENJE - povezano je sa 50 odsto većim rizikom kod oba pola i u svim starosnim grupama. Prekid pušenja, u roku od dvije do pet godina, vraća rizik na uobičajen za tu populaciju
- POVIŠENE MASNOĆE U KRVI - nije pokazan direktan uticaj, ali korekcija ovog poremećaja znatno smanjuje rizik
- SRČANE BOLESTI - značajni su faktori rizika za moždani udar, dok je akutni infarkt srca često udružen s njegovom pojavom
- GOJAZNOST - predisponira pojavu moždanog udara, a često je povezana i s hipertenzijom, dijabetesom i povišenim holesterolom
- FIZIČKA NEAKTIVNOST - bilo koji oblik fizičke aktivnosti u trajanju od minimum 30 minuta dnevno umanjiće rizik od moždanog udara

Faktori rizika na koje se ne može uticati

- POL - muškarci obolijevaju češće od žena, ali je smrtnost veća kod žena, što se objašnjava njihovim dužim životnim vijekom
- STAROST - rizik od moždanog udara raste s godinama, a opasnost se duplira u svakoj narednoj deceniji života nakon 55. godine
- RASNA I ETNIČKA PRIPADNOST - dvaput je češći kod pripadnika tamnijih rasa nego kod bijelaca
- GENETSKO NASLEÐE - veći rizik da dožive srčani udar imaju osobe u čijoj porodici ga je neko imao

Istine i zablude o moždanom udaru

- ZABLUDA - Moždani udar pogađa samo starije
- ISTINA - Pogađa ljude svih uzrasta, pa čak i djecu
- ZABLUDA - Ne može se liječiti
- ISTINA - Zahtijeva urgentno liječenje
- ZABLUDA - Moždani udar se ne može sprečiti
- ISTINA - Može se spriječiti u velikom procentu
- ZABLUDA - Oporavak je moguć samo u prvih nekoliko mjeseci
- ISTINA - Oporavak je moguć tokom cijelog života