Posljedice

Kako korona virus može da ošteti mozak

18:07, 12.07.2020.
Izvor: Telegraf.rs
Za Džuli Helms sve je počelo šačicom pacijenata primljenih na njeno odjeljenje intenzivne njegu u Univerzitetskoj bolnici u Strazburu, na sjeveroistoku Francuske, početkom marta 2020. godine.

U roku od nekoliko dana, svaki pacijent na intenzivnoj njezi imao je Kovid-19 – a nisu je zabrinule samo njihove poteškoće sa disanjem.

– Bili su izuzetno uzrujani i mnogi su patili od neuroloških problema – uglavnom konfuzije i delirijuma – kaže ona.

– Bilo je to potpuno abnormalno. Bilo je veoma zastrašujuće, naročito zato što su mnogi od tih ljudi bili veoma mladi – mnogi od njih u tridesetim i četrdesetim, čak i jedan osamnaestogodišnjak – dodaje ona.

Helms i njene kolege objavili su malu studiju u „Časopisu za medicinu Nove Engleske”, dokumentujući neurološke simptome kod pacijenata sa Kovidom-19.

Ti simptomi su varirali od kognitivnih problema do konfuzije.

Sve su to znaci „encefalopatije” (opšti izraz za oštećenje mozga) – što je trend koji su istraživači u kineskom gradu Vuhanu još u februaru 2020. primjetili kod pacijenata sa korona virusom.

Danas je više od 300 studija iz svih dijelova svijeta pronašlo preovlaćujući broj neuroloških abnormalnosti kod pacijenata sa Kovidom-19.

To podrazumijeva blage simptome kao što su glavobolja, gubitak čula mirisa (anozmija) i utrnuće kože (arkoparastezija), ali i ozbiljnije posljedice kao što su afazija (gubitak sposobnosti govora), moždani udari i epileptični napadi.

Ovo, uz najnovije nalaze da virus, koji se prevashodno smatra respiratornom bolešću, može da nanese velika oštećenja na bubrezima, jetri, srcu i skoro svakom drugom sistemu organa u tijelu.

 

– Još ne znamo da li je encefalopatija teža kod Kovida-19 nego kod drugih virusa, ali mogu da vam kažem da je često srećemo – kaže neurološkinja Elia Fori iz Fondacije Henri Ford u Detroitu, SAD.

– Kako se broj slučajeva povećava, počinjete da viđate ne samo uobičajene manifestacije nego i neobične manifestacije – a viđamo ih sve odjednom, što nije nešto sa čim se bilo kod od nas do sada susretao – dodaje ona.

Procjene tačne učestalosti variraju, ali čini se da je otprilike 50 odsto pacijenata sa dijagnozom virusa Sars-CoV-2 – virusa odgovornog za bolest Kovid-19 – iskusilo neke neurološke probleme.

Rasprostranjenost i težina ovih neuroloških problema do sada je prošla uglavnom nezapaženo.

Većina ljudi, uključujući ljekare, možda ne prepoznaje neurološke abnormalnosti kao takve kad se one prvi put pojave – neko ko doživljava epileptični napad možda djeluje samo ošamućeno, ne podrhtava i ne trese se.

Pored mašina koje pište, lijekova koji umiruju i izolacije vezane za krevet, okruženje odjeljenja za intenzivnu njegu može da pojača ili izazove delirijum, onemogućivši nam da povežemo bilo koji od tih simptoma sa virusom.

Nedostatak simptoma

Dodatno komplikujući stvari, mnogi ljudi koji pate od simptoma Sars-CoV-2 zapravo se ne testiraju na virus, naročito ako ne kašlju ili nemaju temperaturu.

To znači da ako imaju neurološke simptome, možda nikad nećemo saznati da li su oni povezani sa Sars-CoV-2.

– Štaviše, postoji značajan procenat pacijenata sa Kovidom-19 čiji je jedini simptom konfuzija – kaže Robert Stivens, vanredni profesor anesteziologije i medicine kritične nege na Institutu Džons Hopkinsu u Baltimoru, u SAD.