Ozbiljna bolest

Depresija: Umiranje u tišini

16:22, 07.01.2019.
Izvor: avaz
Thumbnail
Depresivan sam, reći će mnogi kad su neraspoloženi. Kad drugi govore o depresiji, zapravo misle isključivo na pesimizam. Ali depresija nije stav niti poza, to je ozbiljna bolest, česta u savremenom svijetu. A niz mitova i zabluda sprečavaju nas da razumijemo ovu bolest. 

- Depresija i tuga nisu ista stvar - 

Iako je osjećaj tuge često simptom depresije, nije sinonim za depresiju. Tuga može biti prolazna i ona nastaje taloženjem loših životnih iskustava i jakih sjećanja, ali dolazi i odlazi - nije konstantna.

Depresija, s druge strane, hronično je stanje. Duboka tuga koju osjećaju depresivni ljudi ne nestaje tek tako. Depresivni ljudi mogu se osjećati prazno, apatično, anksiozno i napeto, što im znatno otežava život i oni osjećaju stalnu bol.

- Depresija nije znak mentalne slabosti - 
Stigma je glavni razlog zašto toliko mnogo ljudi bira da pati u tišini, umjesto da potraži pomoć. Međutim, depresiju ne možete izabrati ili prigrliti. U pitanju je kompleksni mentalni poremećaj koji utiče na osobu biološki, psihološki i socijalno i ne diskriminira.

- Depresiju uvijek ne uzrokuju traumatični događaji - 

I dok određene situacije mogu i često jesu okidač za depresivne epizode, sami događaji ne mogu biti razlog za depresiju.

Gubitak voljene osobe, razvod ili neko neprijatno životno iskustvo bi učinili bilo koga tužnim, usamljenim i praznim duže vrijeme. Ipak, ljudi koji su istinski depresivni imaju ove simtome duže od dvije nedjelje.

- Depresija je prava bolest - 

Simptomi mogu biti teški za prepoznavanje i često su različiti, ali depresija je ozbiljno medicinsko stanje. Na klinici Mejo tvrde da ljudi s depresijom imaju fizički različit mozak i neurotransmitere i hormonski disbalans koji definira njihovo stanje. Depresija pogađa osobu na svim nivoima, od raspoloženja do fizičkog izgleda.

- Nije baš sve u bolesnikovoj glavi - 

Emotivni simptomi su često glavne karakteristike koje se povezuju s depresijom, ali tu nije kraj. Mnogo ljudi s depresijom bori se s ozbiljnim tjelesnim oboljenjima. Nacionalni institut za mentalno zdravlje kaže da se depresija može manifestirati i kroz nesanicu, neobične promjene apetita, hronične bolove u mišićima i bolove u grudima. Promovirajući ideju da je depresija samo mentalna bolest, zanemarujemo fizičke manifestacije bolesti.

- Pravi muškarci ne padaju u depresiju -

To je glupost. Samo zato što je kod žena dva puta češća, to ne znači da od depresije ne pate i muškarci. Sredovječni muškarci su prošle godine dva puta češće oduzimali sebi život, a većina samoubistava je povezana s depresijom. Muškarci teže priznaju depresiju nego žene plašeći se da ih neko ne vidi kao manje stabilne i jake.

- Ako su vam roditelji bili depresivni, bit ćete i vi - to je još jedna zabluda.

Iako genetska predispozicija može povećati šanse za depresiju, rizik je relativno mali - od 10 do 15 posto.

Stariji istraživači sugeriraju da je depresija ranije bila mnogo više nasljedna, ali nove studije pokazuju da ta tvrdnja nije potkrijepljena naučno. Ljudi s porodičnom anamnezom u kojoj ima depresije mogu biti svjesniji simptoma, ali svako ko osjeti simptome ove bolesti treb se javiti liječniku.

- Depresivnim osobama dovoljni su antidepresivi?
 
Bilo bi to previše jednostavno. S obzirom na to da se depresija manifestira drugačije kod svake osobe, ovo nije bolest koja lako dozvoljava ljudima da popiju pilulu i sutra se osjete bolje.

Antidepresivi su standardni tretman koji propisuju liječnici, ali nisu jedina opcija. Mnogi ljudi koji pate od depresije odlučuju se za psihoterapiju ili kombinaciju metoda.

Većina liječnika misli da je kombinacija psihoterapije i antidepresiva nešto što daje najbolje rezultate. Oni koji se odluče za lijekove, njihovo povoljno djlovanje neće osjetiti prvih šest nedjelja dok se tijelo ne navikne.

Lijekovi mogu biti potrebni cijelog života?

Sve zavisi od simptoma koje neko pokazuje - kod nekih se lijekovi koriste kratko dok se simptomi ne povuku, drugi ih piju cijeli život, dok se treći odluče na liječenje bez lijekova. Nekoliko vrsta psihoterapije nude vrlo efikasne tretmane koji kod 40 posto ljudi djeluju bolje od lijekova.